Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige Ljubice Arsić „All Inclusive“ – Ishodišta senzibilnosti pisca

Tokom više od trideset godina intenzivnog književnog stvaralaštva, Ljubica Arsić ukazala je na brojne mogućnosti koje se otvaraju pred proznim piscem tražeći svoje inspiracije u svetu oko sebe koliko i iz ogromnog korpusa pročitanog, kako i doliči izuzetnom profesoru književnosti.

Ljubav prema svojim đacima ali i fini smisao za humor pokazala je već u ranoj priči Cipele buvine boje koja je sva od atmosfere jedne srednjoškolske probe pred važan koncert.

Dobar psiholog, samim tim i izvrstan književni portretista, ona se od prvih stranica svoje proze okreće i muzici kojom je okružena i slikarstvu koje dobro poznaje kao svojim trajnim inspiracijama.

Sposobnost da uđe pod kožu lika i prikaže vreme i mesto ispoljila je u svom prvom nagrađenom romanu „Ikona“, koji se bavi berlinskom epizodom Laze Lazarevića i njegovom ljubavlju prema Ani Gutjar, čuvenoj Švabici.

Tačno, suptilno i istorijski korektno sa akcentom na ličnom koje je metaforično prikazano kao ikona koja je ostala nepoklonjena, zaboravljena u ormanu pansiona u Berlinu u kome je stanovao student medicine Lazarević.

Roman „Ikona“ stoji uz „Poslednje zanose MSS“ Milice Mićić Dimovske, „Bezdno“ Svetlane Velmar Janković i priču Dnevnik Lenke Dunđerski Slavice Garonje u samom vrhu srpske proze inspirisane istorijskim ličnostima.

Izvestan zaokret u odnosu na njene ranije i nagrađivane zbirke priča predstavlja „All inclusive“ iz 2012. u kojoj je hotel odnosno turistička destinacija metafora života kroz koji prolazimo.

Njene junakinje su žene, čak i kad im se podsmehne ili je nezadovoljna zbog njihove pritvornosti ili običnosti, ona ostaje zaštitnica ali i prvosveštenica njihovih mračnih tajni.

Ispod tankog sloja ironije i kriticizma pomaljaju se zabranjene veze, žudnje, incestuozne i namere, patnje transseksualca koga majka ignoriše, ostavljene precvale ljubavnice pune želje za osvetom.

Njena galerija likova deluje kao skup ljudi koji ne zaslužuju baš mnogo ni ljubav ni božansku milost.

Oni idu kroz život bremenit patnjama kažnjavajući oko sebe sve koji im se učine krivi za njihov usud, na izvestan način kažnjavajući i čitaoce osećanjem krivice jer je zavirio u zonu zabranjenog, skrivenog, zonu znoja, strasti, razmrljane šminke i prljavih čaršava, seksa u budžacima broda koji krstari Nilom ili u muljavim čaršavima beogradskog štunden-hotela u centru grada.

U uvodnoj priči Plavobradi vešto se poigrava mitovima i klišeima kroz priču o hotelskoj sobarici i koja ima svoje snove i razočaranja kao i sasvim formirani stav o muškarcima.

Dvojica koja određuju trenutak u kome se odvija priča jesu grešnik – njen odbojni, grubi bivši muž koga se još uvek plaši i tajanstveni gost hotela u čiju sobu ulazi da pospremi, dodirujući njegovu odeću i predmete iz kupatila kao fetiše.

U tom postupku koliko ličnog preispitivanja toliko i zasecanja u živo meso i ljudska naličja Ljubica Arsić pokazala je izuzetno literarnu hrabrost kakvu je nekada, jedina među našim književnicama a nažalost prerano zaustavljena, ispoljavala Biljana Jovanović.

Antologija u ovoj knjizi mislimo da jeste priča Gospa od Škrpjela, za koju nije bila potrebna samo hrabrost već i izuzetan dar i literarna zrelost koja se ovde ispoljavaju u slikanju atmosfere puste svetlosti i tužnog propadanja Prerasta, klaustrofobije Bokokotorskog zaliva i sveopšte dekadencije za čiju metaforu ona bira incest između brata i sestre.

Naročito je upečatljiv početni prizor ove priče, molitva pred gipsanom statuom u crkvici Gospe od Škrpjela. Tu ispoljava dramski dar, sposobnost da prikaže zvuk te scene ispunjene plačem, drekom i vrištanjem, da bi je ubrzo potopila u tišinu koja guši sve što pod njom pokušava da diše.

Život pobeđuje priču iskazujući se u svoj svojoj tuzi, običnosti, frazama i monotoniji koju razbijamo udarcem pesnice o staklo prozora, ali ostaje samo krvava šaka.

Čitalac koji traga za krtim pusenkovskim osmesima ili blagošću Renoarovih osunčanih portreta, ostaće uskraćen.

Između redova nakeziće mu se velaskezovski lik kepeca ko subliisani oblik ljudske patnje i razočaranja.

Time se poetika Ljubice Arsić snažno suprotstavlja kič manirima kojima smo u poslednje vreme zasuti kroz literaturu koju pišu žene.

Njena proza predstavlja moćan i iskren pokušaj uspostavljanja vrednosnih kriterijuma na koje smo gotovo zaboravili nemoćno sležući ramenima pre naletom voditeljske književnosti, kako je duhovito primetio jedan kritičar (Mada ona ume i žestoko da se podsmehne žanru ljubavnog romana, pišući njegovu parafrazu u delu „Rajska vrata“ iz 2015).

U večitoj potrazi za utehom, proza Ljubice Arsić pruža otrežnjenje od iluzija i sentimentalnost kojoj se predaje samo ponekad i nakratko, kao na palubi broda koji krstari Nilom.

Tu, ispod površine afričke noći nazire se pesnikinja lirske tananosti i otisak sačuvane nevinosti koju brižljivo krije od čitaoca.

Da se iza svega krije umetnik visokog senzibiliteta i dara zapažanja, pokazala je u uspeloj autobiografskoj skici Ljubica Arsić objavljenoj 2011.

Tu je u izuzetnom autobiografskom tekstu Čuburska trešnja otvorila dušu pred čitaocima, skidajući svaku masku i ostajući iskreni tragalac za istinom i smislom.

Autor: Aleksandra Đuričić
Izvor: danas.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844