Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Na kašiku“: Personalna medicina

Jedne godine u vestima možemo naći mišljenje lekara da je konzumiranje preko dve šoljice kafe dnevno opasan rizik po zdravlje da bi nas druge savetovali da slobodno pijemo po tri-četiri. Gotovo sezonski menja se mišljenje struke o štetnosti slanine ili benefitu koje ova namirnica nudi, a stav nije mnogo stabilniji ni što se tiče uloge voća i valjanosti određene dijete. Čak se često pomeraju i granice tumačenja toga koliki krvni pritisak je normalan, a koliki visok. Sve u svemu, nisu očigledno zakazali samo kardiolozi, epidemiolozi i pulmolozi – potonje dve grupacije su se nedavno „proslavile“ gotovo nasumičnim variranjem mera protiv kovida i nepoznanicama o njegovoj prirodi – odnosno eksperti za mentalno zdravlje, nemoćni da objasne i preveniraju bolesti između psihoze i zbira neuroza kakve dovode do masovnih ubistava. Drugim rečima, u medicini je ozbiljno dovedena u pitanje i stručnost mnogih nutricionista, ali i (neiz)brojnih pripadnika svih onih oblasti što se bave uticajem hrane na jetru, crevni sistem, želudac...

Da je jedan od glavnih nutricionističkih problema u tome što dotični lekari mahom ne vode računa o različitosti ljudi i njihove genetike, pa samim tim i o razlikama u dejstvu jedne te iste namirnice na njih, dokazuje knjiga „Na kašiku“ engleskog genetskog epidemiologa na londonskom Kings koledžu i autora brojnih medicinskih štiva Tima Spektora. S obzirom na to da on favorizuje individualan pristup ishrani, krajnje je logično što prvo poglavlje nosi naslov Shvatite ovo lično. Podnaslov knjige Zašto je gotovo sve čemu su nas učili o ishrani pogrešno nije potkrepljen samo Spektorovom tezom o neophodnosti personalne medicine, nego i njegovim razobličavanjem brojnih mitova savremene nutriciologije.

Autor dovodi u pitanje izvikane preporuke poput onih o obaveznom izbegavanju visokokaloričnih i preslanih namirnica, glutena ili alkohola i preporučljivom konzumiranju vitaminskih suplemenata, riblje i dijetne ishrane ili ispijanja osam čaša vode na dan. Jedan od ključnih problema nutricionista prilikom donošenja rečenih zaključaka jeste i u tome što ih zasnivaju na nenaučnim i u praksi nedovoljno neprimenjenim, praktično parcijalnim tezama. Stoga je u isti mah duhovita i ozbiljno tačna Spektorova preporuka da uz ostale učestale lekarske, blago rečeno, sugestije, izbegavamo i onu da je doktor uvek u pravu. Tako je poslednje, dvadeset treće poglavlje knjige, naslovljeno Ne verujte mi, ja sam lekar. I zaključni dodaci Kako jesti i Plan u dvanaest tačaka, umesto nuđenja nespornih saveta zasnovanih na sopstvenoj stručnosti – a Spektor je vrlo prestižan ekspert i u istraživanju kovida i kao inicijator Blizanačkog registra Velike Britanije iz 1993. – donose autorovo konstruktivno preispitivanje sopstvene uloge i ohrabrenje čitalaca da sami, eksperimentišući i osluškujući svoj organizam, dođu do uputstava za vlastitu ishranu. Ovakvim pristupom Spektor nam pomaže i izvan oblasti nutricionizma: da izbegnemo stres, pa i grižu savesti i paniku, usled uniformisanog konzumiranja hrane i njegovog doslovnog pridržavanja, kao i mogućih pitanja da li smo na visini plana do kog smo s tim u vezi došli. I zaista, ako razmislimo, zaključićemo da od poznanika i poznanica – o prijateljima da i ne govorimo – često slušamo, na primer, o njihovim problemima sa kilažom i merama koje o tom pitanju moraju da preduzmu.

Nije baš učestala pojava da pripadnik medicinskog mejnstrima problematizuje zaključke akademske lekarske zajednice. U celini uzev, Tim Spektor je nepretenciozan, hrabar i častan autor koji poštuje čitaoca i prepušta mu inicijativu sugerišući mu merila, ali ne i mere. Možda su zbog svega toga njegove knjige, uključujući i ovu, pravi bestseleri.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844