Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Ne nauditi: Priče o životu, smrti i neurohirurgiji“ Henrija Marša

Neurohirurgija je bila tajanstvena i misteriozna specijalizacija kada je Henri Marš bio student medicine sedamdesetih godina prošlog veka. Svoj prvi susret sa neurohirurgijom imao je gledajući kroz prozor na vratima operacione sale. Gola ženska osoba bila je privezana za uspravni sto dok je figura, koju opisuje kao „neverovatno visoku“, stajala iza nje i mazala joj obrijanu glavu jodom. Marš se seća da je sve podsećalo na horor film. Tri godine kasnije, nakon studija, odlučio je da i sam postane neurohirurg.

„Ne nauditi“ je serijal elegantnih razmišljanja na kraju duge karijere. Mnoge od priča su dovoljno potresne da izazovu suze kod čitalaca. Tu su operacije koje su uspevale, i, češće, one koje nisu. U jednoj od scena, Marš je posetio katolički dom koji brine o pacijentima sa katastrofalnim oštećenjima mozga. „Sva vrata su bila otvorena i u prolazu sam moga da vidim nepomična tela pacijenata u krevetima.“, piše on. „Iznenadio sam se kad sam prepoznao imena najmanje pet svojih bivših pacijenata.“ Bili su to pacijenti koje je, kako sam Marš kaže, „oštetio“ tokom operacija koje su pošle po zlu.

Neurohirurgija je uznapredovala na mnogo načina tokom Maršove karijere. Danas veoma retko leči aneurizme jer radiolozi sada mogu da uvedu cevčice u vene i iznutra reše problem bez straha od pucanja. Većinu njegovog posla čine tumori, a nove metode u mapiranju mozga pomažu mu da razlikuje živi mozak od gotovo identične sive mase tumora. Operacije se izvršavaju nad budnim pacijentima kako bi hirurg mogao da prati funkcije. Mozak ne oseća bol, objasnio je Marš, jer su u njemu stovreni senzori bola.

Uprkos svim ovim naprecima, hirurg mora da provede mnogo sati vežbajući kako bi se osposobio, a najveći napredak je često posledica improvizovanih rizika. Marš se čak pita da li su neki od najvećih neurohiruga zapravo bili psihopate jer mu deluje da ih ni najmanje nisu mučile operacije koje su pošle po zlu.

U svojoj suštini, ovo je knjiga o mudrosti i iskustvu. Kao mladić, Marš je toliko rizikovao da se sada, kao stariji čovek, ni ne usuđuje da se seti. Mudrost ga je naučila i da „manje“ leči tumore pa čak i prihvati ideju o dobroj smrti, pomešanu sa tugom i ravnodušnošću. Ipak, nedostaju mu rizici u koje se nekada upuštao. Na trenutke je možda bio neoprezan, ali rizikovanje na smislen i promišljen način ga je približilo pacijentima. Nekada je bio strastven, tvrdoglav i sebičan hirurg. Uzburkane strasti mladosti donele su brige i kajanja u starosti, ali Marš je ostao posvećen onima koje leči.

Deo svog radnog veka proveo je u Ukrajini radeći za humanitarnu organizaciju koju je osnovao. Njegov partner, lokalni hirurg Igor, vodio je bolnicu koja je bila u potpunom haosu. Igor je bio u stalnom ratu sa vlašću i odbijao je, kako to Rusi kažu, tradicionalni „krov“: mentora koji mu nudi političku zaštitu. Marš se divi Igoru i plaši ga se istovremeno – on je čovek koji rizikuje do srži.

Kada se vratio u London, Maršovu bolnicu je vodila četa ravnodušnih menadžera, a vlada je skratila radne sate kako bi mladi hirurzi dobili više iskustva u operacionoj sali. U međuvremenu, finansijski magovi su izgradnjom novih bolnica isisali su novac iz zdravstvenog sistema. Marš na sadašnjost gleda dovoljno realno da se donekle raduje skorašnjoj penziji. Ipak, neurohirurgija ostaje njegova prva ljubav. Možda više ne može da joj se posveti sa mladalačkim zanosom, ali se nada da će mu nacionalni zdravstveni sistem dati slobodu da bude „krov“ mladim hirurzima kako bi im skinuo deo odgovornosti sa ramena da mogu da nastave da sanjaju i budu neustrašivi kakav je on nekad bio.

Izvor: telegraph.co.uk
 Prevod: Dragan Matković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844