Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“: Don Burduš Korleone

Rusi u Crvenoj armiji prešli su Dunav kao oslobodioci Srbije i Jugoslavije od nemačkog nacizma, a tri i po godine ranije nacisti su preko Dunava prvi put kročili na tlo Jugoslavije zahvaljujući jednom Rusu koji je pijankom skrenuo pažnju oficirima zaduženim da čuvaju Sipski kanal.

Koliko je puta u šali rečeno da bi Drugi svetski rat u Jugoslaviji sigurno trajao kraće da je Bata Živojinović stvarno činio na Neretvi, Sutjesci i u Sarajevu ono što će tridesetak godina kasnije činiti na filmskom platnu – ali jedna od prepreka prilikom izgradnje hidroelektrane Đerdap nestala je tek kad je proslavljeni glumac minirao crkvu, pod izgovorom da je to samo snimanje za scenu jednog crnotalasnog filma.

Paradoks da jedna mala zemlja u svom velikom i moćnom susedu istovremeno vidi i uzora i neprijatelja najbolje se ogleda u podatku da je iz Beča pravo za Beograd poslata granata koja je uništila klavir što je pola veka ranije došao – takođe iz Beča.

Verovatno će i ovo biti dovoljno da zaintrigira svakoga ko u ruke uzme knjigu „Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“, gde se autor Momčilo Petrović uglavnom osvrće na događaje koje istoriografija za protekla dva stoleća nije istakla u prvi plan, ali koji svojim značajem ipak prevazilaze nivo trivijalnosti i dnevnog humora.

Uprkos tome što bi pojedine priče bacile novo svetlo na prelomne događaje od nacionalnog značaja i upotpunile biografije mnogih velikana srpske istorije, dosad su se retki tragovi o ovim zanimljivostima najčešće mogli naći u popularnim listovima i časopisima, i to u rubrikama rezervisanim za anegdote šokantnog sadržaja.

Pritom treba napomenuti da Petrović nije imao za cilj idealizaciju niti glorifikaciju pojedinih ličnosti i momenata iz srpske istorije, nego se držao činjenica i kad bi one mogle baciti negativno svetlo na događaje i biografije od kojih je već stvoren nacionalni kult.

Stoga je svojevrsnom preispitivanju podvrgnuto i rodoljublje Ivana Jugovića (osnivača beogradske Velike škole), i rodoljublje pesnika Jovana Jovanovića Zmaja, i rodoljublje državnika Nikole Pašića, pa i moral knjižara Gece Kona, a ukazano je i na izvesne ličnosti čije bi životopise i sama srpska istorija rado izbrisala, dok je posebna pažnja posvećena nekadašnjim veleposednicima koji se najčešće pominju kao nevine žrtve komunističke kolektivizacije i nacionalizacije.

Premda je Bora Stanković još tokom Prvog svetskog rata ukazivao na dvoličnost beogradskih bogataša (nije slučajno Petrovićev tekst o piscu „Nečiste krvi“ jedan od najdužih u knjizi), ipak se i u istorijskoj nauci sa više empatije piše o bivšem industrijalcu koji je umro maltene bosonog, nego o tome da su zahvaljujući njegovim korupcionaškim aferama mnogi umrli kao bosonogi vojnici i izbeglice.

Uvidom u Petrovićeve tekstove razbiće se takve predrasude i jednostrani zaključci, ali će biti ispravljeni i izvesni datumi koji se smatraju prelomnim, pa će se tako saznati da je prva pruga u Srbiji izgrađena nekoliko godina pre nego što je zvanično otvorena železnica, kao i da prvi protesti u Beogradu nakon Drugog svetskog rata nisu bili iz političkih razloga, nego zbog odluke žirija na festivalu popularne muzike.

Ne izostaju ni podaci o strancima koji su putem svojih impresija predočili srpske prilike Evropi i svetu, kao ni priče o Srbima koji su karijeru ostvarili daleko od zavičaja, a sa setom se čita i o propuštenim prilikama za planetarni uspeh, jer Burduš koji je ostao upamćen samo pod tim nadimkom zapravo je metafora za mnoge kojima nije bilo suđeno da ostanu upamćeni kao članovi porodice Korleone.

Primećuje se da autor zadržava neutralan i nepristrasan stav u svakom segmentu (pa čak i kad piše o prepoznatljivim simbolima vremena za koje se nostalgija podrazumeva), ostavljajući čitaocima da sami procene kako treba suditi o opisanim događajima i ličnostima.

Inače, u pojedinim slučajevima i treba izbeći bilo kakve otvorene stavove, jer ako se na primer uzme običaj poznat kao strndža, teško je odoleti želji za učešćem u tom ritualu, iako o dotičnom etnografskom fenomenu nije baš prikladno napisati bilo kakvu afirmativnu reč.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844