Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz „Knjige o džungli“ Radjarda Kiplinga: Moglijeve avanture i britanski imperijalizam

Čuvena zbirka priča o dečaku Mogliju kog odgajaju vukovi „Knjiga o džungli“, prvog engleskog nobelovca Radjarda Kiplinga, sad već prošle 2024, obeležila je 130. godišnjicu od objavljivanja prvog izdanja. Krajem ove, tek načete 2025, 30. decembra navršiće se 160 godina od rođenja njenog autora. Između te dve „okrugle“ godišnjice, izdavačka kuća Laguna objavila je „Knjigu o džungli“ u prevodi sa engleskog Olge Dimitrijević kao 20. naslov svoje edicije Klasici književnosti za decu. Redakturu i prevod pesama uradio je Zoran Penevski. Pred čitaocima je novo izdanje ove sjajno napisane knjige, koja Moglijevim avanturama sa prijateljima iz džungle – crnim panterom Bagirom, medvedom Baluom, ali i opakim protivnikom, ozloglašenim tigrom Šir Kanom – privlači decu, dok se odraslima preporučuje kao „vodič“ za lakše razumevanje britanskog imperijalizma i „kolonijalnog engleskog nacionalnog identiteta“.

Tako širok generacijski, društveni i literarni spektar mogućih načina iščitavanja i popularnost najpoznatijeg dela Radjarda Kiplinga, prema oceni pedantnih britanskih književnih teoretičara, počiva na univerzalno zahvalnoj temi odrastanja napuštene i udomljene dece, zasnovanoj na autobiografskim momentima i uticaju indijskog folklora, uz zalaganje za temeljne ljudske vrednosti, pravednost i iskreno prijateljstvo. Iako pokazuje piščevo veliko poznavanje tajanstvene Indije i njenog sveta životinja, „Knjiga o džungli“ nije priča o životinjama. Ona je slika ljudskih arhetipova u životinjskom obliku, koja govori o poštovanju autoriteta, poslušnosti i poznavanju svog mesta u društvu u skladu sa onim što Kipling naziva „zakonom džungle“, koji ne isključuje slobodu kretanja između različitih svetova, u koje spadaju i razlike između pravila sela i divlje šume.

U pričama o odrastanju napuštenog „čovekovog mladunca“, dečaka Moglija, u indijskoj džungli mnogi prepoznaju „magiju i fantaziju“ iz Kiplingovih priča za njegovu 1899. rano preminulu šestogodišnju ćerku Džozefinu. U Nacionalnom fondu Vimpol hol u Kembridžširu 2010. pronađena je kopija prvog izdanja zbirke tih priča sa rukom ispisanim Kiplingovim beleškama za ćerku. Nastanak „Knjige o džungli“ vezan je i uz izviđački pokret Kiplingovog prijatelja Roberta Baden-Pauela, a uticaj je bio obostran.

Prva izdanja „Knjige o džungli“ ilustrovali su crtežima u tekstu piščev otac Džon Lokvud Kipling i američki umetnici Vilijem Henri Drejk i Pol Frenzeni. Tokom proteklih 130 godina knjiga je doživela više od 500 štampanih izdanja i pojavila se u više od 100 audio-knjiga. Prevedena je na četrdesetak jezika. Osim velikog uticaja na više književnih generacija, od Pola Andersona, Horhea Luisa Borhesa, Randala Džarela i Tomasa Sternsa Eliota do Nila Gejmena, ovo delo imalo je više filmskih, strip, muzičkih, radio i pozorišnih adaptacija, od kojih je najpoznatija animirana Diznijeva produkcija iz 1967, koja je i u samoj ovoj umetničkoj kući doživela nekoliko verzija.

Književnik i novinar Radjard Kipling (1865–1936) krajem 19. i početkom 20. veka bio jedan od najpopularnijih pisaca u Ujedinjenom Kraljevstvu, a mnogi savremenici, poput kolege po peru Henrija Džejmsa, smatrali su ga „najpotpunijim genijem“. Pisao je poeziju, romane, u žanru kratke priče smatra se jednim od najvećih inovatora, a zahvaljujući „svestranom i sjajnom narativnom daru“, njegove knjige za decu su postali klasici dečje književnosti. Čak i najveći kritičari Kiplingovog „koncepta imperijalizma“ nikad nisu dovodili u pitanje moć njegovog pripovedanja. Nobelovac je postao 1907, kao prvi pisac na engleskom jeziku koji je dobio ovu najprestižniju književnu nagradu i njen je najmlađi dobitnik do danas.

Džozef Radjard Kipling rodio se Bombaju, danas Mumbaju, u umetničkoj porodici. U detinjstvu je naučio hindu jezik, ali je sa pet godina, zajedno sa mlađom sestrom, poslat na školovanje u Veliku Britaniju. Nekoliko godina živeo je u Devonširu, u hraniteljskoj porodici Holovej, koja je udomljavala decu britanskih državljana na službi u Indiji, u koju se vratio da bi radio kao novinar, direktor umetničke škole i upravnik muzeja u Lahoru, gde je pristupio masonima. Proputovao je Japan, Južnu Afriku, SAD, gde se upoznao sa Markom Tvenom.

Sa istim žarom učestvovao je u književnom i političkom životu Velike Britanije, koju je odabrao kao svoj dom. Tokom Prvog svetskog rata, u kome je 1915. pogunuo njegov 18. godišnji sin Džon, Kipling je, kao i mnogi drugi pisci, pisao pamflete i pesme koje su sa entuzijazmom podržavale ratne ciljeve Ujedinjenog Kraljevstva. Posle rata napisao je i prvu Kraljevsku božićnu poruku, koju je preko Bi-Bi-Sijevog Imperijskog servisa 1932. pročitao kralj Džordž V. Osim kao pobornik imperijalizma, bio je poznat i kao protivnik komunizma i veliki kritičar nacizma. Preminuo je 18. januara u Londonu, gde je kremiran, a njegov pepeo pokopan u Poetskom uglu u Vestminsterskoj opatiji, pored grobnica Čarlsa Dikensa i Tomasa Hardija. Osim „Knjige o džungli“, njegov opus čine knjige „Balade iz kasarne“, „Priproste priče s planine“, „Sablasna rikša i druge priče“, „Kim“, „Svetlost se ugasila“, „Ako“…

Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844