Prikaz „Knjige o džungli“ Radjarda Kiplinga: Moglijeve avanture i britanski imperijalizam
Tako širok generacijski, društveni i literarni spektar mogućih načina iščitavanja i popularnost najpoznatijeg dela Radjarda Kiplinga, prema oceni pedantnih britanskih književnih teoretičara, počiva na univerzalno zahvalnoj temi odrastanja napuštene i udomljene dece, zasnovanoj na autobiografskim momentima i uticaju indijskog folklora, uz zalaganje za temeljne ljudske vrednosti, pravednost i iskreno prijateljstvo. Iako pokazuje piščevo veliko poznavanje tajanstvene Indije i njenog sveta životinja, „Knjiga o džungli“ nije priča o životinjama. Ona je slika ljudskih arhetipova u životinjskom obliku, koja govori o poštovanju autoriteta, poslušnosti i poznavanju svog mesta u društvu u skladu sa onim što Kipling naziva „zakonom džungle“, koji ne isključuje slobodu kretanja između različitih svetova, u koje spadaju i razlike između pravila sela i divlje šume.
U pričama o odrastanju napuštenog „čovekovog mladunca“, dečaka Moglija, u indijskoj džungli mnogi prepoznaju „magiju i fantaziju“ iz Kiplingovih priča za njegovu 1899. rano preminulu šestogodišnju ćerku Džozefinu. U Nacionalnom fondu Vimpol hol u Kembridžširu 2010. pronađena je kopija prvog izdanja zbirke tih priča sa rukom ispisanim Kiplingovim beleškama za ćerku. Nastanak „Knjige o džungli“ vezan je i uz izviđački pokret Kiplingovog prijatelja Roberta Baden-Pauela, a uticaj je bio obostran.
Prva izdanja „Knjige o džungli“ ilustrovali su crtežima u tekstu piščev otac Džon Lokvud Kipling i američki umetnici Vilijem Henri Drejk i Pol Frenzeni. Tokom proteklih 130 godina knjiga je doživela više od 500 štampanih izdanja i pojavila se u više od 100 audio-knjiga. Prevedena je na četrdesetak jezika. Osim velikog uticaja na više književnih generacija, od Pola Andersona, Horhea Luisa Borhesa, Randala Džarela i Tomasa Sternsa Eliota do Nila Gejmena, ovo delo imalo je više filmskih, strip, muzičkih, radio i pozorišnih adaptacija, od kojih je najpoznatija animirana Diznijeva produkcija iz 1967, koja je i u samoj ovoj umetničkoj kući doživela nekoliko verzija.
Književnik i novinar Radjard Kipling (1865–1936) krajem 19. i početkom 20. veka bio jedan od najpopularnijih pisaca u Ujedinjenom Kraljevstvu, a mnogi savremenici, poput kolege po peru Henrija Džejmsa, smatrali su ga „najpotpunijim genijem“. Pisao je poeziju, romane, u žanru kratke priče smatra se jednim od najvećih inovatora, a zahvaljujući „svestranom i sjajnom narativnom daru“, njegove knjige za decu su postali klasici dečje književnosti. Čak i najveći kritičari Kiplingovog „koncepta imperijalizma“ nikad nisu dovodili u pitanje moć njegovog pripovedanja. Nobelovac je postao 1907, kao prvi pisac na engleskom jeziku koji je dobio ovu najprestižniju književnu nagradu i njen je najmlađi dobitnik do danas.
Džozef Radjard Kipling rodio se Bombaju, danas Mumbaju, u umetničkoj porodici. U detinjstvu je naučio hindu jezik, ali je sa pet godina, zajedno sa mlađom sestrom, poslat na školovanje u Veliku Britaniju. Nekoliko godina živeo je u Devonširu, u hraniteljskoj porodici Holovej, koja je udomljavala decu britanskih državljana na službi u Indiji, u koju se vratio da bi radio kao novinar, direktor umetničke škole i upravnik muzeja u Lahoru, gde je pristupio masonima. Proputovao je Japan, Južnu Afriku, SAD, gde se upoznao sa Markom Tvenom.
Sa istim žarom učestvovao je u književnom i političkom životu Velike Britanije, koju je odabrao kao svoj dom. Tokom Prvog svetskog rata, u kome je 1915. pogunuo njegov 18. godišnji sin Džon, Kipling je, kao i mnogi drugi pisci, pisao pamflete i pesme koje su sa entuzijazmom podržavale ratne ciljeve Ujedinjenog Kraljevstva. Posle rata napisao je i prvu Kraljevsku božićnu poruku, koju je preko Bi-Bi-Sijevog Imperijskog servisa 1932. pročitao kralj Džordž V. Osim kao pobornik imperijalizma, bio je poznat i kao protivnik komunizma i veliki kritičar nacizma. Preminuo je 18. januara u Londonu, gde je kremiran, a njegov pepeo pokopan u Poetskom uglu u Vestminsterskoj opatiji, pored grobnica Čarlsa Dikensa i Tomasa Hardija. Osim „Knjige o džungli“, njegov opus čine knjige „Balade iz kasarne“, „Priproste priče s planine“, „Sablasna rikša i druge priče“, „Kim“, „Svetlost se ugasila“, „Ako“…
Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas



















