Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Poslednji san“: Nove priče Pedra Almodovara slave susret života i fikcije

Poslednji sanPedra Almodovara je duhovita i duboko intimna proslava sudara života i umetnosti.

Inercija (lenjost, tromost) je težnja tela da ostane u stanju relativnog mirovanja ili ravnomerno pravolinijskog kretanja. U pitanju je idealna reč koja na najbolji mogući način opisuje stanje u kome se zatekla Španija nakon smrti Fransiska Franka.

Diktator je najzad bio mrtav i špansko društvo je nameravalo da prigrabi slobodu, demokratiju i postane deo evropske zajednice naroda. Međutim, dugotrajna vladavina strogih zakona i krutih pravila osnažila je i zakon inercije, te su se građani zatekli zarobljeni u stanju relativnog mirovanja.

Ukalupljeni u uskim okvirima koje im je Franko, poput posmrtnog sanduka ostavio u nasleđe, Španci kao da su potpuno zaboravili šta je to sloboda mišljenja i govora.

Atrofirani umovi zarobljeni u sivilu minulog doba nisu znali kako da nastave dalje.

A onda je grupa mladih umetnika pokrenula nešto što je postalo poznato kao Madridski pokret (La Movida Madrileña). Ovaj pokret je, na početku, bio vezan za madridski kvart Malasana koji su u šali nazivali i Nezavisna republika. Bilo je to jedino mesto gde su mladi ljudi mogli da čuju nove pesme i savremene hitove.

Žive svirke i DJ nastupi bili su tako zarazni da su počeli da se šire i na druge oblasti umetnosti, ali i na celu Španiju. Moda, fotografija, slikarstvo, filmovi, stripovi, murali… Sivilo je polako ustupalo mesta šarenilu i drečavim bojama, kao što je sloboda osvajala i uništavala učmalo društvo lažnog morala i licemerja.

Na samom vrhu ovog talasa nalazio se Pedro Almodovar. Dečak, koji je iz malog mesta došao u veliki grad kako bi svojoj kreativnosti pružio priliku da eksplodira, bio je svojevrsna metafora cele umetničke revolucije. Što je više šokirao publiku, ovaj mladić iz Kalasade de Kalatrave bio je srećniji i ispunjeniji. Njegove filmske priče o transseksualcima, homoseksualcima, prostitutkama, pa i običnim ženama sa margine, razbijali su uske kalupe prohujalog vremena.

Franko je tokom svoje vladavine zatvorio sve filmske škole, te Almodovar ne može da upiše akademiju. Energični mladić kao da ne haje za ove prepreke. Pronalazi posao u pošti i tako skuplja novac za kupovinu kamere. Nakon toga svojom „super osmicom“ počinje da snima filmove.

Istovremeno se bavi i pisanjem potpisujući se pod pseudonimom Pati Difusa.

„Još od malih nogu sam znao da sam pisac, neprekidno sam pisao“, otkriva nam u uvodu knjige „Poslednji san“ koju je u prevodu Ivane Veselinović objavila izdavačka kuća Laguna. „Ako sam u nešto bio siguran, bilo je to da ću se baviti pisanjem, ono u šta nisam bio siguran bilo je koliko sam dobar u tome.“

Priče koje su pronašle put do ove zbirke bile su zaboravljene po gomili plavih svezaka koje je Almodovar vukao sa sobom i skrivao na tavanima i podrumima. Brojni životi koje je autor priča živeo gotovo su ga naterali da zaboravi na ono što je zapisivao. A onda je njegova asistentkinja Lola Garsija, kao u nekoj priči, u škrinji na tavanu otkrila ovo blago. Obrisala je prašinu sa njih, prepisala ih, arhivirala i skrenula pažnju samom autoru na njih.

Almodovar ih je čitao i ponovo otkrivao u pauzama tokom snimanja filma „Nesvakidašnji način života“. Odlučio je da ih objavi neizmenjene da bi pokazale osobu kakav je nekada bio, ali i da bi se videle transformacije kroz koje je prolazio. Zato i ne čudi što je ovu zbirku nazvao „fragmentirana autobiografija“.

Neke od njih, poput priče Poseta, kasnije su postale filmovi („Loše vaspitanje“), neke su našle put do fragmenata u filmovima, u nekima ponovo oživljava Pati Difusa, neke su više autobiografija nego fikcija, dok su neke gotovo dnevnički zapisi.

Sva tri formativna mesta koja su snažno uticala na Almodovarovo docnije stvaralaštvo našla su put do ovih priča. U ovih dvanaest priča možete prošetati dvorištima La Manče u kojima su žene heklale, prale, pevale i ogovarale, ulicama prestonice tokom Madridskog pokreta, ali i zalutati mračnim sokacima religioznog obrazovanja početkom sedamdesetih godina minulog veka.

„Poslednji san“ nije zbirka priča filmskog režisera, već čoveka koji je oduvek znao da će postati pisac. I koji je u tome uspeo.

Autor: Milan Aranđelović
Izvor: bookvar.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844