Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Putovanje čovečanstva“: Sveobuhvatno iz jedinstvenog ugla

Siromaštvo i nejednakost su prvorazredne teme, pa ne čudi što je „Putovanje čovečanstva“ ekonomiste Odeda Galora dočekalo tridesetak prevoda. Ljude zanima zašto su neka društva toliko bogata a druga toliko siromašna, da li se jaz širi, od kada je tako i do kada će biti.

Zanima i ekonomiste: mnogi su tu zagonetku hteli da odgonetnu i, po tome, Galor nije izuzetak.

Decenijama je jasno da odgovor nije samo u ekonomiji. Od nove levice, preko institucionalista do istraživača ljudskog razvoja i siromaštva, analiza je interdisciplinarna. Po tome Galor, takođe, nije izuzetak.

Ono po čemu jeste je vremenski okvir. Za razliku od tuđih analiza, Galorova je sveobuhvatna. Kako bi otkrio najvažnije pokretače razvoja, osmislio je ujedinjujuću teoriju rasta koja obuhvata celokupnu istoriju čovečanstva. U njoj traži pravilnosti koje su nas oduvek oblikovale, kako bismo razumeli uzroke ogromne nejednakosti među narodima. Autor se, pored istorije i sociologije, služi dostignućima geografije, arheologije i genetike, čime interdisciplinarnost podiže na novi nivo.

„Putovanje čovečanstva“ popularizacija je knjige „Ujedinjujuća teorija rasta“ koju je objavio 2011. godine, podeljena na dva dela. U prvom se bavi silama koje su usmeravale jedinstveni ljudski napredak: evolucijom mozga, pojavom poljoprivrede i promenama koje su dovele do industrijske revolucije. Na početku se osvrće na uvreženo mišljenje da je životni standard, tokom celokupne istorije, postepeno rastao.

„To je pogrešno“, odmah ga odbacuje: jedino je rastao tehnološki nivo. Hiljadama godina tehnološki proboj prati porast resursa, ali i stanovništva. Zato je standard, iako resursi rastu, ostajao toliki da se namire tek osnovne potrebe. Najveći deo istorije odvijao se u toj stagnaciji. Iako standard nije rastao, jesu broj stanovnika, značaj obrazovanja i tehnološki nivo. Za Galora to su „zupčanici ljudske istorije koji se okreću oduvek, isprva jedva primetno a onda sve brže“. Oni su, tokom industrijske revolucije, okončali stagnaciju i napredak je eksplodirao – negde ranije, negde kasnije – što zavisi od činilaca koje otkriva u knjizi.

Njen drugi deo bavi se korenima nejednakosti. Autor ih mapira i pokazuje jaz u materijalnim, socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim ishodima između bogatih i siromašnih zemalja. Tražeći uzroke, Galor ne previđa tuđe doprinose, već ih slaže u mozaik svoje priče. U spoljašnjem sloju su posledice kolonijalizma koji je, nesporno, obogatio danas bogate zemlje. Drugi deo ljuske je globalizacija koja je, putem slobodne trgovine, održala kolonijalne obrasce. To, ipak, nije dovoljno: u unutrašnjem sloju su dublji faktori, ukorenjeni u geografiji i dalekoj prošlosti.

Poslednja poglavlja su njima posvećena. Čitaocu preostaje da iskusi način na koji Galor povezuje naizgled nepovezivo: sastav obradivog zemljišta, religioznost, gustinu naseljenosti, udaljenost od Afrike i stavove prema ženama, uz zaključak da su jednakost polova, obrazovanje i tolerancija rešenje za napredak čovečanstva.

Najveća Galorova snaga je u ambiciji da čitavu ljudsku istoriju svede pod jedan narativ, kompletan i vrednosno neutralan – toliko da nijednom, u čitavoj knjizi, ne koristi reč „kapitalizam“. Na prvi pogled, analizi bi doprinelo da se upravo o njemu jasnije odredi.

Već na drugi, jasno je zašto to ne čini. Zašto pokazuje probleme, a ne nameće krivicu. Postavlja kontekst, ali ne i moralne vertikale.

Hoda sredinom, jer samo tako analiza ostaje koherentna i u službi najbitnijeg: da razumemo kako smo dospeli dovde i šta nam je činiti – danas, sutra i nadalje.

Autor: Ivan Radanović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844