Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Razgovori u Prinstonu“

Kada su dužnosti intelektualaca u pitanju, Mario Vargas Ljosa veruje da je neophodno razgovarati sa onima koji mogu doprineti svežim idejama i u čijoj svesti se može posejati klica znanja kako bi se razvili slobodni umovi sposobni za diskusiju i razumevanje tema koje čine naše društvo.

Ova knjiga na koncizan, zabavan i oštrouman način objedinjuje Ljosina predavanja grupi studenata američkog univerziteta u toku seminara o književnosti i politici koji im je držao u drugom semestru 2015. godine. Na predavanjima je učestvovao i profesor Ruben Galjo koji je usmeravao razgovor, vodio računa o vremenu, angažovao studente i pomogao u stvaranju prijatne i motivišuće atmosfere.

Vargas Ljosa je jednom prilikom izjavio da mlade „treba upozoriti da je književnost plamen, da predstavlja nekonformizam i buntovništvo i da se postaje pisac da bi se protestovalo, kontriralo i kritikovalo“. Ova ideja će uvek odzvanjati amfiteatrom u kome ju je pisac prvi put podelio sa Galjom i studentima. Opušten, prijatan, uz iskren i srdačan osmeh, Vargas Ljosa je kao riba u vodi kada treba da iznese i podeli svoja mišljenja i stavove. „Naučio sam više o svojim delima nego studenti“, kaže, ističući sponu koju je ostvario sa njima kroz razgovore.

Prvi deo romana se fokusira na kritiku književnosti uopšte i na kratak osvrt na najvažnije teorije o romanu, od socijalističkog realizma do francuskog „novog romana“, da bi se kasnije bavio bumom latinoameričke književnosti u 20. veku.

„Roman se u poređenju sa ostalim književnim rodovima smatrao nižim žanrom. U prvom planu je, naravno, bilo pesništvo koje je bilo stvaralački rod par excellence“, kaže pisac i ova misao nas navodi sa zamislimo kako ove reči književnog velikana odišu inteligencijom i kreativnim stvaralaštvom pred studentima koji ga pomno slušaju.

Čini se da majstor pripovedanja i dobitnik Nobelove nagrade uživa prisećajući se tih predavanja i daje detaljan uvid u svoja dela („Razgovor u katedrali“, „Povest o Majti“, „Ko je ubio Palomina Molera?“, „Riba u vodi“ i „Jarčeva fešta“), zbog kojih se smatra jednim od najvećih pisaca španskog govornog područja, i pominje ih sa skromnošću čoveka koji zna da su dela ta koja su važna, ne sam autor.

Naravno, pisac ne govori samo o romanu kao rodu i svojim romanima, već pominje i svoj razvojni put u oblasti novinarstva, jasno ističe razliku između novinarstva i književnosti, šta ih definiše i u kojim sferama su slični, ali se nipošto ne smeju mešati.

Vargasu Ljosi ne manjka prideva i primera za razvijanje teorije o ulozi novinara i kako su zagazili u mutne vode senzacionalizma, o kritici koja se ne zasniva na činjenicama i o shvatanju novinarskog posla samo kao zabavu i spektakl.

Na kraju knjige, kao gost se pojavljuje francuski novinar Filip Lanson, jedan od preživelih surovog terorističkog napada na redakciju časopisa „Šarli ebdo“ u Parizu, 7. januara 2015. godine. Susret je topao, budi emocije i navodi čitaoca da se naježi kada sazna više o ovom događaju, pošto se Lanson potpuno otvara pred publikom koja ga netremice sluša i deli njegovu neizmernu bol. Vargas Ljosa iznosi svoje interesantno viđenje i ističe koliko je sloboda govora važna za razvoj demokratskih institucija rekavši da od ove slobode zavise i sve ostale – kada nema slobode govora, i ostali vidovi slobode bivaju ugroženi, a to daje vlasti oružje kojim može da ućutka kritike i nametne određeni način ponašanja.

Ukratko, ova knjiga je izvrsna na kulturnom nivou, prosvetljujuća i slikovita, u kojoj je debata proistekla iz iskrenih razmišljanja i osećanja, odiše slobodnim mišljenjem i budi u čitaocu želju da živi u svetu u kome društvo traži različite načine da postigne poštovanje i pozove na dijalog.

Izvor: culturamas.es
Prevod: Sonja Laštro

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844