Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Sahranite mi srce kraj Ranjenog kolena“

Američki pisac, istoričar i bibliotekar Doris Aleksander „Di“ Braun, rođen je 1908. godine u američkoj državi Lujzijani. Posle očeve smrti, sa porodicom se preselio u Arkanzas, u kome je proveo detinjstvo i ranu mladost. Kao i kod većine mladih ljudi, interesovanje za istoriju američkog Zapada u njemu su probudile česte posete bioskopu, prilikom kojih je od jednog druga saznao da pravi Indijanci nisu bili ni nalik onima sa velikog ekrana.

Po završetku učiteljskog koledža, promenio je nekoliko desetina radnih mesta sve dok nije pronašao trajno zaposlenje u biblioteci ministarstva poljoprivrede u Vašingtonu. Najveći deo Drugog svetskog rata proveo je po vojnim bibliotekama, da bi se na kraju skrasio na Univerzitetu Ilinoisa. Tridesetih godina prošlog veka počeo je da objavljuje članke u različitim časopisima, a njegova prva knjiga, roman zasnovan na životu Dejvija Kroketa, u knjižarama se pojavila 1942.

Pre nego što se posvetio pisanju svog najpoznatijeg dela, objavio je više od deset knjiga, uključujući i nekoliko naslova namenjenih deci.

Svakoga ko traži konkretne uzroke urušavanja herojskog mita o američkom „osvajanju Zapada“ treba uputiti na knjigu „Sahranite mi srce kraj Ranjenog kolena: Indijanci o povesti američkog Zapada“. Objavljen 1970. godine i preveden na više svetskih jezika, ovaj klasik američke književnosti prokrčio je put novoj generaciji istoričara koji su bili spremni da izvrše temeljnu reviziju istorije Sjedinjenih Država. Oni su temeljnim istraživanjem potvrdili Braunovu tezu da osvajanje Zapada nije predstavljalo veličanstveni trijumf volje odvažnih doseljenika, već krvavi vojni pohod na teritorije američkih starosedelaca, koji je nosio sva obeležja genocida.

Najveći deo materijala koji je Braun proučio prilikom priprema za pisanje knjige činila su svedočanstva indijanskih prevodilaca koji su prisustvovali potpisivanju brojnih mirovnih ugovora, sednicama plemenskih saveta i sastancima sa predstavnicima vojske SAD, a od posebnog značaja su bili iskazi preživelih učesnika oružanih sukoba. Autor svoju povest završava opisom Masakra kod Ranjenog kolena – incidenta u kome je 1890. godine Sedma konjica vojske SAD u Južnoj Dakoti razoružala i pobila trista pripadnika plemena Lakota, uključujući žene i decu, i time stavila tačku na takozvane indijanske ratove.

Nezadovoljstvo među različitim plemenima Sijuksa raslo je mesecima. Zatvoreni u rezervate, sve više su se okretali propovedima samoproglašenog mesije i njegovom učenju o mističnoj moći „plesa duhova“. Vođe Indijanaca su pohapšene, a poglavica Bik Koji Sedi ubijen je prilikom pokušaja hapšenja.

Vodeći sunarodnike ka utočištu u rezervatu Pajn Ridž, poglavica Veliko Stopalo, naslednik Bika Koji Sedi, ulogorio se na obalama potoka Ranjeno koleno. Sledećeg jutra napala ih je američka konjica. „Ovo nije vedra knjiga“, lakonski je primetio Braun u uvodu.

Di Braun je za sobom ostavio trideset knjiga, od čega jedanaest romana. Sa mesta bibliotekara odeljenja za poljoprivredu Univerziteta Ilinoisa povukao se 1972. Kao ekspert za istoriju američkih starosedelaca često je sarađivao sa filmskim stvaraocima i piscima. Zapad je ostao njegova omiljena tema. Poslednju knjigu objavio je u devedesetoj godini života. Preminuo je 2002. godine.

Tokom jednog intervjua 1971. godine izjavio je da ga je tokom proučavanja materijala za knjigu najviše pogodilo to što su „Indijanci neprestano poklanjali poverenje belom čoveku. Njihova vera u autoritet bila je nepokolebljiva. Jednostavno nisu mogli da poveruju da bi ih neko lagao.“

Autor: Kristofer Rid
Izvor: theguardian.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844