Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Šetnja kroz šumu“: Saosećanje i humor

Pre nego što će krenuti na put kroz Apalačke planine, američko-engleski polihistor (lingvista, psihijatar i istoričar nagrađivan za doprinos evropskoj nauci), memoarista i publicista Bil Brajson (1951) već je bio objavio osam putopisnih knjiga. Međutim, s obzirom na rutu na koju se odvažio, bezmalo da je počeo da smatra svoja dotadašnja dela iz dotičnog žanra kao plod vikend-turizma.

Put kroz Apalačke planine „pokriva“ dobar deo američke Istočne obale i gotovo tri i po hiljade kilometara kroz četrnaest saveznih država. Iako to nije najduža ruta u SAD, svakako je najpopularnija i najposećenija. Svake godine, oko dve hiljade avanturista svih vrsta kreće na Put kroz Apalačke planine s namerom da stignu do njegovog kraja. (Svakako je više onih koji žele samo da „zapljunu“ koju deonicu rute ili da na njoj provedu vikend.) S obzirom na to da prostor kojim treba proći znači uspinjanje na preko trista pedeset planinskih vrhova visine veće od hiljadu i po metara i, pred kraj puta, stotinu milja čiste šume – bez kuća, prodavnica i drumova – i da je za prelazak celokupne rute potrebno oko pet meseci, nije čudno što samo desetak odsto onih koji se upuste u ambiciozan hod kroz Apalačke planine stignu do cilja. Polovina njih ne uspeva da pređe ni trećinu rute, a desetak procenata odustaje već tokom prve sedmice. Ponekad do napuštanja puta dolazi zbog fizičkih povreda ili zdravstvenih problema, a katkad i usled psihološkog faktora.

Sve ovo na umu je imao Bil Brajson kad je, vrativši se iz Engleske u rodne SAD – da bi se potom vratio u Britaniju – odlučio da krene na Put kroz Apalačke planine. Do odluke je došao tako što je, šetajući, otkrio da dotična ruta prolazi blizu njegove kuće. Isprva mu pada na pamet, a uskoro postaje fiks-ideja, da prevali Apalačke planine, što će biti izvrstan način da se posle dvadesetak godina provedenih uglavnom po Britaniji vrati svojim korenima, ali i da se iz prve ruke uveri u ono na šta i mnogi Amerikanci zaboravljaju: uprkos svom ogromnom urbanom i industrijskom razvoju, SAD su i dalje države šuma; trećina površine, ne računajući Havaje i Aljasku, pokrivena je stablima. A kako posredi nisu šume uvek prijatne za šetnju, već mogu biti i opasne, Brajson se ipak ne usuđuje da na put krene sam. Jedini koji prihvata da mu bude saputnik jeste Stiven Kac, ili pseudonim njegovog prijatelja s kojim autor odavno nije bio u kontaktu. Ispostavlja se da je Kac gojazni alkoholičar vrlo slabe telesne spreme. Pošto je Brajson odgovoran i racionalan, tandem je i sam po sebi zabavan i maštovito skrojen, ali i kompatibilan.

Zabavno je i spontano (kakvi su i sami razlozi za put) i autorovo opisivanje čak i najopasnijih anegdota u čijem su središtu dva glavna junaka. Brajsonova deskriptivna agilnost i sluh za (auto)ironiju omogućuju čitaocu da lako zamisli strah koji se može osetiti usred šume i potpune tišine u okruženju divljih životinja, ali i da scene koje obiluju opasnostima čita s lakoćom, ako ne i sa smehom. Društveno angažovani autor ne propušta priliku za kritiku nadležnih institucija zbog, s jedne strane, preteranog zadiranja u prirodu na njen uštrb i, s druge, zato što se ne staraju da je više zaštite. To je samo deo protivrečnosti koje, na putu kroz Apalačke planine, autor otkriva na radost onih čitalaca koji su željni zabavnih i uzbudljivih štiva i na brigu onih sa pojačanom ekološkom svešću. Tako „Šetnja kroz šumu“ Bila Brajsona upečatljivo i gotovo neizbežno budi i smeh i iskonsko saosećanje.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844