Prikaz knjige „Smišljajte i istražujte“: I za autsajdere i za gejmčejndžere
Ona i jeste namenjena širokoj paleti konzumenata – od autsajdera do potencijalnih gejmčejndžera. Bezos nije nadobudni uspešni selebriti koji nema razumevanja za obične ljudske slabosti; naprotiv, i te kako ima, samo postavlja pitanje šta s njima uraditi, to jest kako ih pretvoriti u prednosti. Na primer, golemo je njegovo razumevanje za učestalu bolest zapadne civilizacije u vidu posvemašnje anksioznosti; štaviše, on je smatra i zdravom, ali samo u kontekstu strepnje da se prema klijentu uspostavi korektan odnos. S druge strane, da bi se opredelio za rizik – kakvo je u prvoj polovini devedesetih bez sumnje podrazumevalo pokretanje Amazona – on je morao dobro da se uputi u ono šta u kreativnom smislu presuđuje većini ljudi: (po)vođenje za inercijom. Iz knjige se implicira i značaj pitanja sreće, koji je za razvijanje posla neuporedivo veći nego što bi glavnini nas palo na pamet: da Džef Bezos još kao mali, u jednoj formativnoj epizodi, nije uz podršku dede otkrio da je ponekad praktično značajnije biti ljubazan nego inteligentan, pitanje je da li bi ga sudbina vodila ka tome da u jednom trenutku donese ključni izbor, ili bi ga, da pravovremeno nije došao do pomenutog otkrića, već ranije onemogućujuće „nasukala“.
Osobina koja nije eksplicirana u ovoj knjizi primenjene filozofije, a koja se u njoj često implicira, jeste upravo ravnoteža između polova ljudske dvojnosti, od kojih je jednom, ukoliko to već nije do sada razjašnjeno, sklona većina ljudi, a drugom pominjani potencijalni gejmčejndžeri. Dotični balans se, potenciranjem dugoročne projekcije kao možda ključne stavke Bezosove filozofije, nalazi zapravo u tome da se, jezikom Latina, žuri polako, i da se radi grešeći, jer upravo primena dugoročne tačke gledišta nam dozvoljava da u hodu ispravljamo omaške, iako se to na prvi pogled ne bi reklo. Mogućnost sinteze pradrevnih i novih postupaka se pak najplastičnije prikazuje kroz autorovo neformalno pravilo koje može da deluje bezmalo banalno: ne Pauer pointu i dijapozitivima. Zbog čega Džef Bezos, nasuprot vizuelnim izlaganjima, preferira brejnstorming čitanja relativno kratkih izveštaja i draftova? Pa, upravo zbog potenciranja arhetipske potrebe za pričom.
Autor: Domagoj Petrović



















