Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige: „Sveopšta istorija beščašća“

Argentinski pisac Horhe Luis Borhes je od mladog doba živeo među knjigama i klasicima poteklim iz mnogih civilizacija i kultura: kineskim, persijskim, nordijskim, španskim, da navedemo nekoliko. Njegovo najlepše sećanje iz detinjstva bila je očeva biblioteka, čitao je Šekspira na engleskom sa 11 godina, a dok je odrastao, Borhes je svoj um pretvorio u veliku biblioteku. Stoga je možda ironično što je ovaj knjigoljubac odlučio da napiše čitavu zbirku priča o pravim ljudima od akcije, u kojima je reč o besmrtnosti, nepravdi i zlu. „Sveopšta istorija beščašća“ je zbog toga dragulj. Za razliku od Borhesovih baroknih spisa, ovih devet kratkih priča su direktne i lako se čitaju. Za svrhu prikaza, i da bi se stekao utisak o knjizi, evo citata sa kratkim komentarima o dve priče.

Nezainteresovani ubica Bil Herigen

Na samom početku, Borhes piše: „Gotovo dečak koji je, ispustivši dušu u dvadeset prvoj godini, ljudskoj pravdi dugovao smrt dvadeset i jednog čoveka, 'ne računajući Meksikance'.“. Da, ovo je priča o Biliju Kidu. Zaista beščasno; Borhes nam daje nekoliko živopisnih, nezaboravnih opisa kako je to ubiti iz obesti. Na primer, jedan zloglasni meksički revolveraš i odmetnik ušeta u bar, čuje se pucanj (bez potrebe za drugim), a Bili nastavi razgovor tamo gde je stao. A zatim, Borhesovim rečima: „Bil te noći prostre ćebe nadomak leša i odspava do zore – kao jagnje.“

Monk Istmen, snabdevač nepočinstvima

Evo opisa zapaženih ličnosti iz ove urbane priče: „Priča o njujorškim bandama (koju je 1928. godine objavio Herbert Ezberi u jednoj pristojnoj knjizi od četiristo stranica u osmini tabaka) sadrži pometnju i okrutnost varvarskih mitova o postanju sveta, i mnogo od njihove ogromne neprikladnosti: podrumske prostorije nekadašnjih pivara preuređene u sirotinjske crnačke pansione, rahitični trospratni Njujork, bande razbojnika poput Močvarnih anđela (Swamp Angels) koji su se smucali po lavirintima podzemnih kanalizacionih odvoda, bande razbojnika kao što su bili Daybreak Boys (Momci praskozorja) koji su regrutovali prerano sazrele ubice, decu od deset-jedanaest godina, usamljene i drske orijaše poput Divljih prefriganaca (Plug Uglies) koji su nastojali da izmame slabo verovatan osmeh prolaznika svojim krutim cilindrima napunjenim vunom i širokim skutima košulja što su lepršali na vetru u predgrađu, ali s batinom u desnoj ruci i s dugačkim pištoljem; bande razbojnika poput Crknutih kunića (Dead Rabbits) koji su započinjali bitku pod barjakom svoje maskote nataknute na motku; ljudi kakav je bio Džoni Dolan zvani Dendi, čuven po kovrdži učvršćenoj briljantinom na čelu, po štapovima s glavom majmuna i po tankoj bakarnoj spravici koju je često navlačio na palac kako bi iskopao oči protivniku; ljudi kakav je bio Kit Barns, kadar da samo jednim ugrizom otfikari glavu živom pacovu; ljudi kao Slepi Deni Lajons, plavokosi momak ogromnih mrtvih očiju, svodnik tri prostitutke koje su se zbog njega ponosno davale u promet...“

Naveo sam dugačak citat iz posebnog razloga: Borhes je čitavog života bio fasciniran prizorima i idejama lavirinta. Međutim, ovakav lavirint beskrajne perverzije i nasilja Borhes nije nikada mogao da iskusi direktno, nego je kao knjiški, načitan čovek ušao u ovu opaku ljudsku kanalizaciju putem mašte. Treba imati na umu da je na Borhesa snažno uticao Artur Šopenhauer, nemački filozof iz XIX veka. Gadost i brutalnost života koju je Šopenhauer naglašavao ostavila je neizbrisiv utisak na osetljivog pisca.

Nagađam da će svako ko čita ovaj prikaz biti svetlosnim godinama daleko od sveta gde tinejdžeri ubijaju iz obesti ili se ulične bande kolju i čereče pod zastavom psa ili zeca nataknutog na kolac. Ali takav svet je postojao u XIX i ranom XX veku, a postoji i danas. Kako da sami iskusite ove nasilne svetove? Odgovor je lak: pustite Horhea Luisa Borhesa da vam bude vodič.

Izvor: goodreads.com
Prevod: Đorđe Radusin

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844