Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Umetnici preživljavanja“ Hansa Magnusa Encensbergera: Iznenađujuća nežnost

Hans Magnus Encensberger svoje književne portrete „umetnika preživljavanja“ naziva „vinjetama“. Popularna umetnička forma iz 19. veka u njegovoj najnovijoj knjizi oživljava na fascinantan način: precizne minijaturne slike preobražavaju se u koncizne minijaturne eseje.

Encensbergerova knjiga predstavlja dirljivi omaž književnim stvaraocima, pre svega onima jevrejskog porekla. On već u predgovoru govori o razlozima zbog kojih se među 99 odabranih pisaca i pesnika nalazi toliko Jevreja: „Zato što su vodili život koji je bio opasniji od života drugih i što su pripadali narodu koji svoj opstanak u rasejanju može zahvatiti knjizi. Posledice samosakaćenja nemačke inteligencije zasnovane na antisemitizmu osećaju se dan-danas. I to objašnjava veliki broj jevrejskih književnika o kojima će ovde biti govora.“

To, naravno, ne znači da će biti blagonaklon prema svakome. Autoritativna, „politički neuračunljiva“ Gertruda Stajn i egomanijak Elijas Kaneti nisu po njegovom ukusu. Distancira se i od Ane Zegers, koja je prigrlila komunizam staljinističke provenijencije. „Ni Šoa ni osnivanje Izraela ne igraju u njenom stvaralaštvu nikakvu ulogu“, ističe on, ali ne poriče vrednost njenih poznatih romana „Sedmi krst“ i „Tranzit“. O Štefanu Hermlinu zajedljivo primećuje: „Kolege u NDR su mu nadenule nadimak 'Lord Fajnfrost'. Možda je trebalo da, ne obazirući se na činjenice, napiše roman o fantastičnom umetniku preživljavanja. Šteta što u gvozdenom kavezu ideologije nije bio u stanju da prevaziđe sebe.“

Encensberger srodne duše nalazi u briljantnim stilistima koji su 20. vek preživeli pružajući otpor ideologiji: tihoj Ilze Ajhinger i antitotalitaristi Hansu Zalu, romansijerima Hariju Mulišu i Danilu Kišu, nenametljivom Imreu Kertesu i njegovom kolegi nobelovcu Borisu Pasternaku, koga je zbog romana „Doktor Živago“ sovjetski režim praktično oterao u smrt. Fascinantno je sa koliko razumevanja Encensberger govori o dilemi ruskih pisaca jevrejskog porekla, koji su uspevali da prežive u smrtonosnom procepu između Hitlera i Staljna i njihovih ubilačkih aparata. Neki su, kao recimo Ilja Erenburg, opstajali zahvaljujući snalažljivosti, a neki su svoja iskustva pažljivo zaodevali u plašt književnosti kao Vasilij Grosman (njegov epohalni roman „Život i sudbina“ konfiskovao je KGB, ali je uz pomoć Andreja Saharova na mikrofilmu prokrijumčaren na Zapad). Pomalo čudi to što Encensberger za lucidnog esejistu Manesa Šperbera kaže da nije bio veliki stilista i naziva ga pomalo naivnim, kao i činjenica da zadivljujućem opusu Hermana Broha ne posvećuje više pažnje.

Mnogi preživeli pisci jevrejskog porekla su se posle Drugog svetskog rata vratili u (Zapadnu) Nemačku, ali tamo se više nisu osećali kao kod kuće. Encensberger njihova iskustva sa puno saosećanja opisuje na primerima Alfreda Deblina i Volfganga Hildeshajmera. O danas skoro zaboravljenom Hildeshajmeru, koji je tokom rata bio agent britanske obaveštajne službe u Jerusalimu, kaže: „U Grupi 47 isticao se svojom elegancijom, širinom pogleda, poznavanjem jezika, osobinama koje pedesetih nisu krasile domaće književnike“.

Iako je poznavao mnoge od stvaralaca o kojima piše, ovaj devedesetogodišnjak ne poseže za anegdotama iz prošlosti na način na koji to čini većina onih koji dospeju u njegove godine. I što je najvažnije, sačuvao je zdrav smisao za humor i oštar jezik. („Zašto govoriš tako tiho?“, pitao sam Hajnera Milera. „Zato što svakome govorim nešto drugo.“)

On ne krije svoje divljenje prema onima – naročito piscima jevrejskog porekla – koji nisu svakome govorili nešto drugo: prema Neli Saks, koju je kao mladić upoznao u Stokholmu, Nadeždi Mandeljštam, koja je u svojoj autobiografiji pisala o preko potrebnoj (i često nedovoljnoj) veštini preživljavanja, i Josifu Brodskom, pesniku koji je pružao estetski i etički otpor sovjetskom režimu. Mnoge će iznenaditi količina nežnosti i empatije koju Encensberger, inače poznati skeptik, ispoljava u svojoj knjizi. Za Neli Saks on, na primer, kaže: „Snaga njene duše i energija koju je ulagala u ostvarenje svoje misije, uprkos svim udarcima sudbine, su neverovatne.“ Kakav omaž! Kakva knjiga!

Autor: Marko Martin
Izvor: salonkolumnisten.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844