Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Zavod“: U kandžama rata i preljube

I sam dete slavnih roditelja (Radeta i Olivere), naš čuveni režiser, scenarista i pisac Goran Marković, autor neprevaziđenih klasika kao što su „Variola vera“ i „Tito i ja“, u svojoj novoj knjizi „Zavod“ za protagonistu ima Huga Klajna, psihijatra i pozorišnog reditelja, poznatog i kao oca našeg uglednog lingviste Ivana Klajna. Ulogu glavnih likova s Klajnom dele još dve stvarne ličnosti iz istorije Beograda: pijanistkinja i muzikolog Stana Đurić i čuveni Vladislav Ribnikar, vlasnik i direktor lista Politika. Njihovi se životi prepliću kroz prostor i vreme, pošto se klupko priče zapliće još pre Drugog svetskog rata i raspliće nakon njega.

U predratno su doba u prestonici radile raznorazne čudnovate ustanove i udruženja, a u jednoj od njih, Zavodu za lečenje hladnom vodom, elektricitetom, švedskom gimnastikom i masažom, koji zaista jeste postojao između dva svetska rata, srešće se upravo dva naša lika: Hugo Klajn i Stana Đurić Ribnikar, čije vam prezime nagoveštava i ljubavni zaplet u ovoj knjizi.

Mada je osam priča ove knjige, kako sam Goran kaže „pregršt poluistina i neverodostojno poređanih činjenica“, ličnosti koje se u njima pojavljuju jesu stvarne, jedino se pisac poslužio fikcijom da bi njihove sudbine rekonstruisao na papiru. U samu priču uvodi nas Avram Farkić, doktor iz Kraljevine Srbije koji, u svom Zavodu za lečenje hladnom vodom i masažom, najnovijim tehnikama s kraja 19. veka leči pacijente od najrazličitijih bolesti. U njegovom ćemo zavodu nešto kasnije sresti i Huga Klajna, koji u njemu leči bolesti psihe nakon što je posle Prvog svetskog rata učio direktno kod Sigmunda Frojda i usavršio se u psihoanalizi.

Sve ove podatke saznajemo iz pisama, dopisa, oglasa, članaka, dnevničkih unosa i zapisa od kojih je cela ova, po obliku neobična, knjiga sastavljena uz prigodne ilustracije i autentične fotografije. Čitaocu je prepušteno da poveže zajedničke podatke iz ovih isečaka i sastavi priču.

Nakon Farkićeve smrti Hugo preuzima vođenje njegovog zavoda. Stanu Đurić sreće prvi put na koncertu srpsko-jevrejskog pevačkog društva 1928. godine. Stanu, koja se školovala u konzervatorijumu u Parizu, u umetničkom radu ometa stalni osećaj sumnje zbog kojeg i traži Klajnovu pomoć. Udata je za vlasnika najtiražnijeg lista na Balkanu s kojim ima troje dece. Šta će se, međutim, desiti kada Klajn oseti privlačnost prema svojoj pacijentkinji i prekrši etička pravila svoje profesije uništavajući time brak čoveku i ženi koji imaju zajedničku decu?

Prožeta istorijom, knjiga nas upoznaje s usponom Musolinija u Italiji, kraljevim raspuštanjem skupštine i uvođenjem apsolutizma u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, i progonom političkih neistomišljenika, među kojima je i sam Ribnikar oko kojeg se okuplja komunistička omladina. U Nemačkoj Hitler juri ka vlasti, u Srbiji je poginuo Aleksandar I, a Klajn je zbog skandalozne preljube izbačen iz udruženja lekara i primoran da promeni zanimanje i pređe u pozorište. Dok Ribnikaru propada brak i trpi političke pritiske i pretnje mogućeg zatvaranja lista, u zemlji po kojoj počinju da se šire pipci fašizma (kasnije će preživeti i zatvaranje u logoru na Banjici), izdaju doživljava i u kući: između Huga i Ribnikarove žene Stane razvija se preljubnička afera iz koje će se izroditi naš čuveni lingvista Ivan Klajn.

Stvarni likovi u priči dopunjenoj fikcijom postaju junaci storije o ljubavi i preljubi, borbi za političke i ljudske stavove, pa i borbi za goli život u vreme uspona nečovečnog zla. U isti mah politička nit fabule o progonu neistomišljenika i gašenju liberalnih medija od strane fašista otkriva jezivu paralelu s našom sadašnjošću, ali i sa trenutnim skokom antisemitizma i neofašizma u svetu.

Autor: Miroslav Bašić Palković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844