Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz novog romana Tee Obreht, „Unutrašnjost“

Kao što se u prvom romanu Tee Obreht „Tigrova žena“, koji je 2011. osvojio Orindž nagradu za prozu i postao instant bestseler, glavna junakinja Natalija priseća magičnih priča svog dede koji je umro negde na Balkanu, tako je deka Obrehtove poslužio i kao inspiracija za njen drugi roman – „Unutrašnjost“ koji je nedavno objavila beogradska Laguna.

Deda Obrehtove voleo je vesterne i svojoj unuci je preneo ljubav prema američkom Divljem zapadu. Obrehtova, koja je rođena u bivšoj Jugoslaviji odakle je otišla po izbijanju ratova devedesetih, odrasla je zamišljajući Ameriku kao ogromno, nenaseljeno, divlje prostranstvo prepuno nestvarnih divota.

U tu divlju, nestvarnu divotu, Obreht je smestila radnju svog novog romana i protagoniste koji se definitivno ne uklapaju u predstavu o kaubojima i Divljem zapadu – imigranta i sredovečnu (za to vreme) majku – ali koji definitivno jesu američki likovi u kontektstu  zemlje hrabrih i slobodnih koji su svoju sudbinu kovali u predelima ekstrema kao što je bio američki Zapad u drugoj polovini 19. veka.

„Unutrašnjost“ se sastoji od dve priče koje se na neobičan način preklapaju i dopunjuju. Prva je priča o Luriju, mladom pljačkašu grobova poreklom sa ovih prostora (otac mu se zvao Hadžiosman Đurić i bio je iz Mostara. Luri je amerikanizovana verzija njegovog prezimena) i kasnije odmetniku koji komunicira sa mrtvima i vidi duhove umrlih. Bežeći pred mrtvima ali i šerifom odlučnim da ga uhvati, Luri nailazi na karavan životinja kakve se definitivno ne očekuju u Americi – kamile.

Obreht je vešto iskoristila bizarnu crticu iz istorije osvajanja zapada, kada je američka vojske pokušala da koristi kamile za snabdevanje. Taj eksperiment nije baš prošao najbolje, ali je Obrehtovoj poslužio kao odlična ideja za priču.

Luri se sprijateljuje sa jednom od kamila i njoj priča svoju životnu priču, a njihov odnos je tipičan za priče ovog žanra, o prijateljstvu dečaka i konja (u ovom slučaju, kamile).

I dok Lurijeva priča traje godinama i obuhvata ogroman prostor Sjedinjenih Država i Meksika, druga priča je smeštena u jedan dan i jedan prostor – mali grad u Arizoni.

Protagonista ove priče je Nora, za to doba sredovečna majka tri sina koja je ostala bez vode i čeka povratak muža i dvojice sinova koji su misteriozno nestali, dok pokušava da uteši trećeg dečaka koji takođe vidi nešto nevidljivo ili neobjašnjivo.

Nora je sve samo ne dama u nevolji. Ona je čvrsta, snažna, odlučna i sposobna. Ogrubela od teškog života u surovoj zemlji kojoj predstoji promena. Iako sa obe noge na zemlji, Nora sve vreme priča sa ćerkom koja se „udavila u suncu“ kada je bila mala.

Ceo Norin deo knjige bruji od potisnutog besa, vrućine, žeđi i tog ogromnog, zastrašujućeg prostranstva američkog jugozapada.

Meni najdirljiviji, najbolniji trenutak bio je onaj kada Nora sluša svog supruga kako dvojici starijih sinova govori kako treba da nađu sebi „dame“ a ne čvrste, sposobne, jake i nezavisne žene poput nje koje su od te negostoljubive zemlje napravile dom i tu brinu o svojoj porodici, odgajaju i sahranjuju svoju decu.

„Unutrašnjost“ je oniričan roman-posveta vesternima Hauarda Hoksa i Džona Forda, romanima Kormaka Makartija i filmu i romanu „Čovek zvani hrabrost“ (Luri se predstavlja kao Luri Mati – naklon hrabroj devojčici Meti iz ovog romana/filma) . Pa ipak, ne dopustite da vas to što je smešten na Divlji zapad odbije od romana jer je „Unutrašnjost“ sve samo ne vestern – to je roman o ljudima, o snovima i snoviđenjima, o hrabrosti, čvrstini, istrajnosti, porodicama i životu u nesigurnim vremenima i prostorima smrtonosne lepote.

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844