Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz „Rečnika slovenske mitologije“: Od Peruna do Ilije Gromovnika, od Svarožića do Hrista...

Tamara Lujak, rođena u Beogradu 1976. Autorka kratkih fantastičnih priča, prevodilac, novinar i urednik. Napisala je više knjiga, među kojima se ističe leksikon „Rečnik straha“. Muzejski konzervator. Predstavnik je mlađe generacije spisatelja koja je prisutna u društvenom angažmanu, interakciji sa publikom i čitaocima, na internetu i u književnoj periodici, za razliku od pasivnih i učaurenih starijih kolega.

Knjiga Tamare Lujak nije samo sadržana u pričama i legendama, u prozi, formi rečnika, izlaganju abecednim redom, ona je kompleksnija, stvara visokoestetski vizuelni doživljaj, zbog fantastičnih ilustracija Marice Kicušić i vrhunske opreme knjige.

Ovo je delo koje se poklanja najdražoj deci, da im se u mladoj mašti ugnezdi, ali i najdražim bićima svih uzrasta, da otkriju svet lokalnog mita kao opštecivilizacijsku tekovinu, lokalno kao globalno i vremensko kao vanvremensko...

Marica Kicušić jedna je od najuspešnijih mladih ilustratorki u našoj zemlji. Tamara Lujak je nije upoznala lično, pošto privremeno živi u Sloveniji. Ona nas svojim crtežima ponovo vraća u detinjstvo, vodeći nas na tom putu kroz čudesan svet bajki i mašte. Njen rad predstavlja kombinaciju primenjene i likovne umetnosti. Dobitnica je brojnih nagrada za ilustraciju knjige.

Kroz naš obrazovni sistem učimo o grčkoj i rimskoj mitologiji, ali ni reči nema o srpskoj, odnosno slovenskoj mitologiji. Zahvaljujući mladim autorima koji se bave epskom fantastikom, mi spajamo krhotine narodnog mita u vidljiv i prepoznatljiv mozaik.

Naše kulturno nasleđe, slovenski mitološki sloj, devastirali su ne samo hrišćani već i tehnokrate i sledbenici kultova Zapada i Istoka, nepismeni i lumpenproleteri, liberali, kapitalisti, socijalisti i protuve. Budući da ga niko, poput Homera, u obliku mita i nebrojenih stihova nije zapisao, ono nije postalo deo civilizacijske tekovine i svetske kulturne baštine. Što ne znači da neće.

Crkva se prema paganskoj, slovenskoj kulturi odnosila kao prema jeresi, ponašajući se konkistadorski surovo, ali to nije opravdanje za zaborav potomaka. Čak su i hrišćani bili milostiviji od direktnih potomaka obolelih od amnezije. Oni su pagansko nasleđe integrisali u svoju tradiciju – pretvorili su Peruna u Iliju Gromovnika, Mokošu u Svetu Petku, Svarožića u Hrista... A Sveti Sava dobio je svoju ličnu mitologiju, kao i Sveti Nikola, hrišćanski Posejdon, sveti ratnici, otelovljenja slovenskog Triglava i boga Marsa.

Slovenska mitologija je delimično, fragmentarno sećanje. Zato je Tamara Lujak morala delove koji nedostaju da izmašta. Uranjanje u mit isto je što i epohalni rad Frojda, Adlera i Junga na nesvesnom, naročito na kolektivnom nesvesnom. Kreće se od onog ostrvceta koje zovemo vrh ledenog brega.

Ale, karakondžule, vile, suđaje, i bogovi Veles, Mokoša, Svarog, Perun, zvezda Danica, deo su našeg mitskog tkanja, ali i genetskog koda.

Zato će vas „Rečnik slovenske mitologije“ grejati u zimskim i osvežavati u letnjim danima. Posedovaćete vlasništvo svojih potomaka. Možda će neko od tih nerođenih stvorenja, kao čuveni grčki pisac Nikos Kazancakis, autor ekranizovanih romana „Poslednje Hristovo iskušenje“ i „Grk Zorba“, napisati ne nastavak od 33.333 stiha na Homerovih 12.109, već ceo ep od iskona, od početka do kraja, kao grandioznu „Srpsku Odiseju“.

Autor: Silvana Hadži-Đokić
Izvor: Ekspres

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844