Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Besmrtnost“ Milana Kundere

Poznavaoci Kunderinog dela kažu za „Besmrtnost“: „Ako je ovo prva Kunderina knjiga koju ćete pročitati, onda vam zavidimo. Ovo je najkunderskiji od svih njegovih romana. Ili ćete ga obožavati ili mu se više nećete vraćati. Ali da biste to saznali, morate prvo da ga pročitate!“

„Besmrtnost“ je povremeno isuviše dopadljiva i previše zaranja u pop sociologiju, ali je istovremeno vrlo bogata i prefinjena. Kroz sedam poglavlja koja su, na prvi pogled, različita, nelinearnim pripovedanjem, sklapa se celovita slika. Tačnije, Milan Kundera razvija nekoliko sveobuhvatnih misli o modernom svetu, o samoći, jedinstvu ljudskog bića, književnom zadatku… A u pozadini toga, kritika savremene zapadne civilizacije. Zrela knjiga u kojoj se ideje neprimetno ulančavaju, a rečenice vode iz jedne misli u drugu, držeći čitaočevu pažnju.

Umešno građenje duboko jedinstvenog dela nije dato svim piscima. Ali Kunderi jeste.

Šta je, u današnje vreme, besmrtnije od ovog razmišljanja:

„Ukoliko živimo s ljudima, nismo ništa drugo nego ono za šta nas ljudi smatraju. Misliti na to kako nas drugi vide i truditi se da naša slika bude što simpatičnija smatra se za vrstu pretvaranja ili lažne igre. Ali zar postoji neki direktan dodir između mog i njihovog ja bez posredstva očiju? Zar je ljubav zamisliva bez toga da bojažljivo pratimo našu sliku u mislima voljenog? U trenutku kada se više ne interesujemo kako nas vidi onaj koga volimo, to znači da ga ne volimo.“

Ili pak:

„'Život je borba'“ jeste rečenica koja je morala zvučati, kada je prvi put izgovorena, kao melanholičan i rezigniran uzdah. Naš vek optimizma i masakara učinio je da ta strašna rečenica zvuči kao slatka pesma. Kazaćete da je boriti se protiv nekoga možda strašno, ali boriti se za nešto je plemenito i lepo. Da, lepo je nastojati na sreći (ljubavi, pravednosti i tako dalje), ali ako ste zavoleli da to nastojanje označavate rečju borba, to znači da se iza vašeg plemenitog nastojanja skriva želja da nekoga bacite na kolena. Borba za nešto je uvek povezana s borbom protiv i tokom borbe se na predlog za uvek zaboravi.“

Kunderino umeće ima dva neosporna kvaliteta: neprestano meša „veliku“ istoriju sa „malom“ (događaje iz evropske istorije u poslednja dva veka sa svakodnevnim pariskim životom) i to tako da jedna osvetljava drugu; i neverovatnu lakoću da iz jedne konkretne scene izvuče škakljivu ideju, ili pak iz neočekivane scene filozofsku refleksiju. Magično, zar ne?

Savremeni francuski pisci zavide češkom autoru koga je literarni Pariz odavno prisvojio. Zavide mu na savršenoj rečenici, na stilu pisanja, na temama, a mi ćemo biti slobodni da kažemo: na njegovom pogledu na sve one društvene fenomene koji su bolno upadljivi u francuskom društvu a o kojima Francuzi retko pišu. A i kada to čine, njihovu literaturu ne odlikuje ovako maestralan prozni izraz i ovako prefinjen analitički izraz.

„Besmrtnost“ je književni podvig izuzetnog pisca. Oni koji vole vrhunsku književnost uživaće. Beskrajno.

Autor: Milan Kundera

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Milan Kundera

Milan Kundera

Milan Kundera (1929–2023) rođen je u Brnu. U rodnom gradu je 1948. godine maturirao, a zatim upisao Filozofski fakultet Karlovog univerziteta u Pragu. Završio je nekoliko semestara, prekinuo studije, ali ostao uvek vezan za filozofsku literaturu. Studirao je muzičku kompoziciju kod poznatog profesora Vaclava Kaprala. I sam je u mladosti komponovao. To će iskustvo značajno uticati i na kompoziciju njegovih romana. Kundera 1958. godine završava Filmsku akademiju – i kod nas poznatu FAMU, na kojoj su studirali mnogi naši filmski reditelji i umetnici. Na FAMU je Kundera kao asistent i docent predavao svetsku književnost. Kao pisac i intelektualac angažovao se u širokom pokretu čeških i slovačkih intelektualaca, poznatom pod nazivom Praško proleće. Veliki odjek je doživelo njegovo istupanje na Kongresu čehoslovačkih pisaca 1967. godine. Bio je istaknuti saradnik, zajedno sa kod nas dobro poznatim filozofom Karelom Kosikom, slavnih praških Literarnih novina. Posle gušenja Praškog proleća i okupacije Čehoslovačke 21. avgusta 1968. godine Kundera je u svojoj domovini bio nepostojeća ličnost. Samo su dve njegove knjige – roman Šala i zbirka pripovedaka Smešne ljubavi – ugledale svetlo dana u Čehoslovačkoj do 1970, kada su bile povučene iz knjižara i biblioteka. Godine 1975. Kundera prihvata poziv francuskih intelektualaca koji su ga podržavali da bude gostujući profesor na fakultetu u Renu. Kunderini romani doživeli su svetski uspeh. U nizu polemičkih intervjua i ogleda koji su doživeli veliki odjek u Francuskoj i u svetu, Kundera je izazovno progovorio o važnim istorijskim i društvenim temama. Zbog takvog njegovog književnog i vanknjiževnog delovanja, komunističke vlasti u Čehoslovačkoj mu 1978. oduzimaju državljanstvo. Punih dvadeset godina, od 1970. do 1990. godine, Kundera će biti zabranjen u svojoj domovini. Njegove pripovetke i romani biće u toku tih dvadeset godina objavljivani na češkom u inostranstvu, u Kanadi, u izdavačkoj kući Zdene Salivarove Škvorecki i Jozefa Škvoreckog u Torontu i u francuskim prevodima u Parizu. Biće prevođene širom sveta u velikim tiražima. Pisac slavan u čitavom svetu bio je u isto vreme zabranjen i prećutan u svojoj domovini. U toku tih dugih dvadeset godina Milan Kundera u Francuskoj pronalazi svoju novu, drugu domovinu. Godine 1981. dobija francusko državljanstvo, ali odlučno odbija etiketu „disident“ koju mu novinari nastoje prišiti. Svakako da je u njegovom slučaju „kulturna asimilacija“ bila značajan deo i njegove književne poetike. Na češkom jeziku objavio je romane: Šala (1967), Život je drugde (1973), Oproštajni valcer (1973), Knjiga smeha i zaborava (1978), Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984) i Besmrtnost (1990); zbirku pripovedaka Smešne ljubavi (1968) i dramu Žak i njegov gospodar (1971). Na francuskom jeziku objavio je romane: Usporavanje (1995), Identitet (1997), Neznanje (2000) i Praznik beznačajnosti (2013); kao i knjige eseja: Umetnost romana (1986), Iznevereni testamenti (1993), Zavesa (2005) i Susret (2009).

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844