Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Bibliotekarka iz Kentakija“: Prozor u svet

Bibliotekarka iz Kentakija“ je roman zasnovan na više neobičnih istorijskih činjenica koje zvuče dovoljno egzotično da nije odmah lako poverovati da su istinite. U istočnom Kentakiju su za vreme Velike depresije, u prvoj polovini 20. veka postojale „konjske biblioteke“ u koje su „knjigonoše“, uglavnom žene, svake nedelje donosile knjige, novine, biltene i sve potrebne spise na konjima, šireći pismenost u dubinama ruralne, siromašne Amerike.

Kao što to biva, glavna junakinja Kasi Mari je dvostruko obeležena – ne samo što je ona jedna od bibliotekarki jahačica, devojka borbenog duha koja radi posao koji je i dalje viđen kao muški, već pripada i „plavim ljudima“ – ona je jedna od poslednjih sa retkim genetskim poremećajem metenoglobinemije koja uzrokuje plavu kožu (u to vreme zaista su u Apalačkim planinama živeli „plavi ljudi“, koji su svi bili u srodstvu).

„Bibliotekarka iz Kentakija“ je roman ne suviše složne naracije, pisan u realističkom ključu, tek malo romantizovan, ali nimalo zašećeren. Za priču sa postavkom koja se na prvi pogled čini gotovo razigrano ekscentrična, roman nimalo ne beži od prikazivanja svih surovosti stvarnosti američke duboke provincije sa početka prošlog veka – od zatucanosti seljaka od kojih mnogi knjige smatraju sasvim nepotrebnim („Bibliotekarku“, idealistički otvara citat T. S. Eliota, da samo postojanje biblioteka pruža najbolju potvrdu da „još smemo gajiti nadu u budućnost čoveka“), preko verskog fanatizma oličenog u lokalnom svešteniku nasilniku, seksualnog i fizičkog nasilja, do sujeverja i predrasuda.

Dinamičnosti naracije svakako doprinosi i intimističko prvo lice u kom je pisana, a njenom zamahu i svojevrsni apendiks na kraju gde fikcija počinje da se pretapa u istoriju, pa crnobele fotografije žena koje su zaista služile  kao „knjigonoše“ i enterijere njihovih biblioteka prate faktografski tekstovi o tome kako su živele, kao i mape okruga koje su pokrivale. Osim ovoga, osnovni tekst knjige obogaćen je većim brojem zanimljivih komentara prevoditeljke koji nas pomalo vraćaju u starija vremena izdavaštava.

Autor: Nastasja Pisarev
Izvor: Dnevnik

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844