Prikaz romana „Burleska gospodina Peruna boga groma“: Haos i avangarda
Rastko je rođen u porodici bogatog u uglednog Srbina i učiteljice kao najmlađe dete, ali je rano ostao bez roditelja, a u Prvom svetskom ratu i bez sestre, čuvene slikarke Nadežde Petrović. Kroz njihovu kuću vazda su defilovali najveći intelektualci toga doba, te je Rastko rastao okružen najbistrijim umovima u kraljevini. Na studijama u Parizu kretao se u krugovima i svetski poznatih pisaca i umetnika, od Elijara, Žida i Bretona do čuvenog Pikasa. Izloženom na takav način najmodernijim mislima i idejama, nije ni čudo što je njegova prva knjiga „Burleska gospodina Peruna boga groma“ podelila javnost. Čak su mu se i podsmevali, ali je imao podršku velikana poput Crnjanskog, Vinavera i Isidore Sekulić. Tek nakon što je uz pomoć čuvenog Milana Rakića proputovao Evropu, delove Afrike i Azije, Rastko konačno dostiže slavu i odobravanje s našim najpoznatijim putopisom „Afrika“. Rat je proveo u Sjedinjenim Američkim Državama kao naš vicekonzul i tamo je 1949. i umro.
Već od prvih rečenica jasno je da je Rastko u burleski želeo da napiše nešto avangardno – konstrukcije su iščašene, ponegde čak i psihodelične, ne haje previše za pravopis i gramatiku, igra se vokabularom, izmišlja svoja pravila i ne ulaguje se čitaocu. U samoj priči slovenski bogovi Perun, Dažbog, Radgost i ostali predstavljaju se kao kivni, razuzdani, haotični, često nerazumni i bespoštedno zli, njihov raj više liči na rasulo i bezvlašće nego na božanski eden. Doline za sobom riju i ostavljaju kada noću krenu u ljubavne pohode, poplave na ljude šalju kad se razljute, obljubljuju sopstveni rod... Kroz priču o njima, Rastko na sebi svojstven način opisuje razvoj čovečanstva od paganizma do savremenog doba.
U ponekim opisima Rastko doseže neslućene pesničke visine koje roman izdižu iz meteža zbrkanih ideja, scena, obrta i zapleta, kao, recimo, ovaj nadahnuti odlomak:
Sam roman sa svojim nepovezanim delovima deluje poput kakvog kolaža, priča često samu sebe podriva i urušava se i opet gradi i diže, što je u skladu s Rastkovim zadatkom raslojavanja i analiziranja folklora, mitova i tradicije, prožetog sopstvenim materijalnim, ali i čulnim, predstavama sveta i istorije.
Autor: Miroslav Bašić Palković



















