Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Christkind“ Borisa Dežulovića: Saznanje kao teskoba

Sigurno se svako bar ponekad zamislio šta bi uradio da postoji mogućnost putovanja kroz vreme i kakva-takva promena pojedinih događaja iz prošlosti.

Pritom, da se to ne odnosi samo na sopstvenu prošlost nego i na prošlost jednog društva, države, naroda, pa i civilizacije, jer kad bi postojao vremeplov, verovatno niko ne bi odoleo želji da otputuje u prelomni istorijski trenutak i svojim potezom spreči katastrofu koja se u međuvremenu desila.

Naravno, pod uslovom da se tačno prepozna kad je nastala uzročno-posledična veza iz koje su proistekli događaji koje treba promeniti ili ih u potpunosti izbrisati.

Na ovoj je ideji Boris Dežulović zasnovao radnju svog romana „Christkind“, gde se daje slika jednog trenutka koji savremenicima možda i nije izgledao kao prelomni i istorijski, ali koji može tako delovati kad se sagleda u kontekstu onoga što će tokom narednih decenija uslediti.

I kad se naglasi da je u pitanju kasno leto 1897, i da se radnja dešava u varoši Lambah u Gornjoj Austriji, tadašnjoj provinciji Austrougarske monarhije, opet nije lako dosetiti se kakva bi korenita promena opštečovečanske budućnosti – odnosno, prošlosti – mogla tada da se izvrši.

Ali kad bi sve karte bile otvorene od samog početka, onda radnja ne bi ni bila uzbudljiva, a kad bi sva imena istorijskih ličnosti odmah bila navedena u potpunosti, onda bi izostalo učešće samog čitaoca u razotkrivanju identiteta pojedinaca koji borave u Lambahu istovremeno kad i glavni junak, koji je ujedno i pripovedač.

Samim tim što pripoveda u prvom licu, pripovedač i ne može biti sveznajući, a da i jeste, postojala bi opasnost da otkrije tajne i dešifruje pseudonime pre nego što za to dođe pravi trenutak.

Ipak, pripovedač će svojim sagovornicima ponekad zaista izgledati kao sveznalica, jer neće uvek biti pažljiv da sakrije svoje prednosti, naročito kad mahinalno bude spomenuo podatke koje mu dotad niko nije ispričao – barem ne otkako je stigao u Lambah.

Tako će pripovedač sasvim dobro znati radnju engleskog gotskog romana koji tek što je odštampan i koji će tek tokom narednih decenija doživeti planetarnu popularnost, a znaće ne samo titulu i zanimanje nego i biografiju svog saputnika u vozu, i to više nego što sâm saputnik tada o sebi bude znao.

Od svih poznanstava sklopljenih u Lambahu, možda najvažniji i najiščekivaniji susret je sa detetom koje će, nakon brojnih mladalačkih razočaranja, svojim javnim postupcima odvesti svet u dotad neviđeni pakao, što bi se moglo promeniti ako i život tog deteta bude na vreme prekinut.

To je zapravo i cilj dolaska glavnog junaka u Lambah, da spreči buduće zločine tako što će njihovog inspiratora ubiti pre nego što uopšte pomisli da javno propagira bilo kakvu ideologiju.

Zadatak je samo naizgled lak, a zapravo nosi dilemu koje glavni junak neće biti ni svestan sve do trenutka kad dobije priliku da svoju zamisao ostvari – jer jedno je kazniti zločinca nakon što su zločini na koje je pozivao izvršeni, a drugo je lišiti života dete koje još uvek nije ni za šta krivo i koje ne zna za svoje buduće grehe.

Da se nije završila oružanim sukobom poznatim kao Veliki rat, iz kojeg će docnije proizići još krvaviji sukob, epoha u koju je Dežulović poslao svog junaka možda ne bi, sa istorijske distance, delovala tako tragično, kao što nije ni svojim savremenicima koji nisu mogli da znaju kako će se ona završiti.

Samo onaj ko dođe iz budućnosti mogao bi sagledati razmere tragedije koja tek treba da usledi, pa i njene duboke korene. Čak i takvo saznanje, umesto da bude prednost, može samo da se pretvori u teskobu, jer tragedija pojedinca zna da bude i u tome što je on jedini koji ju je naslutio i što niko sem njega ne shvata kako se može sprečiti.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844