Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Dobro nam ide“

„Dobro nam ide“ Arnoa Gajgera je vešto napisan roman, iznijansiran i dobre strukture. Čitaoce će iznenaditi isto kao što bi to i život uradio: tiho i nepoštedno.

Gajger knjigu započinje slikom golubova koji lete napred-nazad, između tavana kuće koju je Filip Erlah nedavno nasledio i bečkih gradskih spomenika. Golubovi stvaraju vezu između javnog i privatnog, ličnog i istorijskog, ostavljajući na tavanu gomile i gomile izmeta koji treba počistiti.

Nevolja sa golubovima (bogata metaforom) i Filipova odluka da iz kuće izbaci sve što se u njoj nalazi, dovodi dva radnika u njegovu kuću, kao i u njegov život. Ovi odeljci rastežu realizam dela, uključujući u njega beketovske apsurde – entropiju, nemoć i banalnost. Na primer, neobjašnjivo dobar mercedes jednog od radnika beznadežno smrdi na leš samoubice koji se u njemu raspadao dva meseca. Drugi radnik, Poljak, odučio je da ne govori. Nikada. Što se Filipa tiče, on se susedima predstavlja tako što se podigne na visok zid koji deli njihova imanja, i oslonjen na laktove, uzvikuje reči pozdrava. Sve vreme Filip nije svestan da na sebi ima gas-masku, koju je ranije stavio kako bi se zaštitio dok čisti izmet koji su za sobom ostavili golubovi.

Kako se Filip u drugom delu knjige priseća: „zdrave ličnosti ne izgledaju tako “.

Osim sa radnicima, Filip ne komunicira mnogo. Izuzetak je njegova prezriva, udata ljubavnica sa kojom je u vezi već deset godina. Johana je meteorolog i dolazi iz „jednog od najbolje održanih razorenih brakova u Beču“. Njih dvoje su paralisani: ona ostaje sa svojim mužem zbog deteta, a on je beskrajno čeka, pomiren sa svojom sudbinom: „blizinu traži samo tamo gde ne postoji nikakva opasnost da će biti prihvaćen i uključen u neku zajednicu“.

Kao sanjar bez zanimanja, Filip svoje dane provodi besposličareći na stepenicama ispred kuće. On, naoko beskonačno, provodi vreme piskarajući po svojim sveskama, pišući, na primer, šaljivi skeč o svom rođaku iz prošlog veka. Johana to čudno delo doživljava kao beščašće, ali čitalac na Filipa gleda sa saosećenjem. Na kraju krajeva, njegovi kreativni impulsi se ne razlikuju mnogo od Gajgerovih.

Dok je fokus velikog broja poglavlja usmeren na Filipa, druga poglavlja se bave njegovim roditeljima i brižnim bakom i dekom. Svako poglavlje je situirano u vreme datumom kojim počinje poglavlje; Gajger sve vreme piše u sadašnjem vremenu. Čitalac doživljava prošlost od 1938. do 2001. godine kao radnju čiji se rasplet odvija dok čita roman.

U prvom od tih poglavlja, naslovljenom „Utorak, 25. maj 1982. godine“ Filipova baka Alma se rano budi kako bi provela malo vremena sama u kući, kod košnica i u vrtu. Njen suprug Rihard će, kada se probudi, narušiti mir svojim nasilnim ponašanjem usled demencije. Ali za sada, ona to može da dozvoli, njen dom iz detinjstva vraća je u godine „kad je išla u osnovnu školu, gde su i najmanjoj deci čitali klasike: 'Ljudi prolaze jedni kraj drugih, čovek ne vidi tuđ bol'.“

„Niko to danas ne može da zamisli“, razmišlja Alma o drugoj uspomeni.

U poglavljima u kojima piše o Alminom suprugu Rihardu, Gajger istražuje o tome kako patrijarhalnost ograničava muškarce i njihove veze. Rihard iz 1938. ne može da podnese da pita svoju suprugu da li bi uživala sa njim u seksu otpozadi, plašeći se da se pred njom ne osramoti. On ne zna ni koliko daleko sme da ide u igri sa svojom decom, iz straha da, zbog bliskosti, deca „ne izgube poštovanje prema njemu“. Ni Rihard iz 1962. godine nije ništa bolji – on će pre slagati svoju ženu nego da joj kaže da ga je politička partija, kojoj je decenijama služio, zamolila da se povuče. Rihard beži od bliskosti; ona zahteva ranjivost koju on ne može da pruži.

Kad piše o Filipovoj majci Ingrid, Arno Gajger suportstavlja sliku Ingrid iz 1970. onoj iz 1955. godine – svojeglavoj, mladoj studentkinji koja se ujedno i suprotstavlja i nesvesno usvaja očev prekor prema njenom ljubavniku Peteru, nekadašnjem pripadniku Hitlerove omladine, siromašnom izumitelju društvene igre Da li poznajete Austriju?.

Poslednji odeljak koji je posvećen Peteru datira iz 1978. godine, gde on ostaje neko „kod koga su se porazi nataložili poput arterioskleroze“. Ipak, spremajući se na svoj put u obilazak Jugoslavije, njegova porodica uspeva da prikupi mrvicu ili dve nesebičnosti.

U međuvremenu, u kući bake i deke u Beču, nameštaj je prikovan za pod što je zaostavština jedne od mera predostrožnosti protiv sovijetskih pljački iz 1945. godine. Taj detalj pogađa tačno u jedan od osnovnih konflikata ovog romana: uspešni mehanizmi odbrane iz prošlosti protiv novije potrebe za slobodom i promenom. Pročitajte Gajgerov tiho brilijantni roman: način na koji Filip uspeva da odmrsi mrtav čvor bi vas mogao iznenaditi.

Autor: Meredit Kastil
Izvor: viennareview.net

Autor: Arno Gajger

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Arno Gajger

Arno Gajger

Arno Gajger (Bregenc, 1968), jedan od najvažnijih književnih glasova na savremenoj austrijskoj književnoj sceni. Studirao je komparativnu književnost na Univerzitetu u Insbruku i Beču. Objavio je nekoliko romana, knjiga priča i književnih studija. U oktobru 2005. bio je prvi dobitnik književne nagrade Deutsche Buchpreis, koju dodeljuje Udruženje knjižara Nemačke, za roman Dobro nam ide. Foto: Heribert Corn

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844