Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Draga Mašin“ Ljubiše Jocića

Ljubiša Jocić (1910–1978) zatajena je ličnost srpske literature, u kojoj prebiva književna i kulturna vrednost koja od nas traži da bude ponovo proučavana i dobije mesto i priznanja koja joj pripadaju. Ali nije samo pisac nego i pesnik, pripovedač, glumac, reditelj, slikar, esejista, kako kaže – „saputnik nadrealizma“, koji uvek traži novi umetnički izraz, nova poetička uporišta, eksperimentisanje žanrovima nijednom se ne priklonivši.

Romanom „Draga Mašin“, objavljenim 1959. godine, čini se da Jocić pravi neobičan iskorak, ali budući privržen jakim ženskim karakterima i temama suptilne erotike, ljubavi i ženske psihologije, ništa u stvaralaštvu Ljubiše Jocića nije proizvod slučajnosti. Roman dobija veliki odjek i stiče široku publiku zbog neuobičajenog odabira teme, i Jocić se pokazuje kao vrsni pripovedač. „Ovaj prvi moderan srpski istorijski roman na predlošku bulevarske hronike, književna kritika će nepravedno zanemariti prenebregavajući činjenicu, kako je tek nedavno primećeno, da se ispod intrigantnog istorijskog sižea otvaraju slojevi ’poetičnog, lirksog, fiktivnog i nefaktografskog’.“ Prema mišljenju kritike toga vremena, „Draga Mašin“ je istorijsko-ljubavni roman. Doživljava tri izdanja i, osim priznanja za studiozno prikupljanje i proučavanje faktografije toga vremena kako bi se što vernije oživela atmosfera s kraja 19. i početka 20. veka, kritika je druga, mnogo vrednija, propustila da pomene.

Jocić je ovim realističnim romanom hteo da realizuje svojevrsnu protivtežu eksperimentatorskom. U prvom redu tematski, težnja da se udalji od kanona, a koristeći moć imaginacije, upliv bogatog leksičkog raspona i otmenog stila koji korespondira sa periodom epohe kojom se bavi, uvek treperi određeni utisak dramatičnosti. Bila je potrebna istorijska figura koja će odgovoriti takvim zahtevima. „Ovozemaljsku večnost u ženi“ pronašao je u tragičnoj priči o Dragi Lunjevici, udatoj Mašin i preudatoj za poslednjeg vladara dinastije Obrenovića.

Isotovremeno, uočio je buntovni odnos prema svojoj sredini u nedostupnoj ljubavi kralja Aleksandra prema dvorskoj dami svoje majke, koja je bila udovica i nerotkinja, i starija od kralja dvanaest godina. Dobili smo veran portret kraljice Drage Obrenović, od detinjstva bez roditelja, sa braćom Nikolom i Nikodijem, i sestrama Hristinom, Đurđinom i Anom. Neželjena udaja za građevinskog inženjera Svetozara Mašina, njena prevodilačka i novinarska delatnost posle smrti muževljeve, sve do uspona na dvoru. Zbližavanje u Bijaricu sa mladim kraljem, državni udar, Ivanjdanski atentat, lažne vesti, sukob kraljevih roditelja, zavere, veridba, proklamacija o ženidbi, lažna trudnoća, kratkoveko uživanje u bračnoj sreći i ubistvo u Majskom prevratu 1903. godine.

Roman je mnogo više od hronologije događaja; oni služe kao dekor i vodič za bolje razumevanje autentične ljudske prirode oličene u Dragi Obrenović, čija je tragična sudbina ilustracija Beograda i Kraljevine Srbije s početka 20. veka, koja se, iako nezavisna, još nije oslobodila rušilačkog i varvarskog, što je nasleđe viševekovnog ropstva. Istorijska građa poslužila je autoru kao studija naravi kojom dokazuje kako je nečovečnost svojstvena ljudskoj prirodi.

Ljubiša Jocić je nezasluženo od kritike nedovoljno priznat u svoje vreme, dajući mu prerogative bestselera za širu čitalačku publiku, oduzimajući mu implicitno literarnu vrednost. Brižljivo prikupljana građa, intimna i tragična istorija velike ljubavi koja je uticala na kasnija zbivanja, verno je oživljena i dodatno obogaćena stvarnim istorijskim ličnostima i činjenicama, pa je na savremenim čitaocima da ovom zanimljivom delu promene dotadašnju recepciju i dodele mesto koje zavređuje.

Autor: Siniša Bošković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844