Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana Džejmsa Elroja „Moja mračna mesta“

Godine 1958. ubijena je Elrojeva majka Džin. Njen leš je bačen kraj puta u El Monteu, neuglednom predgrađu Los Anđelesa. Ubica nikada nije pronađen.

Džejms Elroj je imao deset godina kada je ostao bez majke. Ovaj težak gubitak izazvao je podeljena osećanja kod dečaka: „Plakao sam čitavim putem do LA. Mrzeo sam je. Mrzeo sam El Monte. Neki nepoznati ubica mi je upravo kupio nov i prelep život.“ Odrastao opsednut ubijenim ženama i bizarnim zločinima, postao je pisac mračnih i kontroverznih kriminalističkih romana.

Godine 1994. udružio se sa Bilom Stonerom, briljantnim policijskim inspektorom, da istraži ubistvo svoje majke, koju je prezirao, ali mu je nedostajala. Izveštaj o ovoj istrazi zapisan je u Elrojevim „kriminalističkim memoarima“, priči o nasilju svojstvenom američkom tlu.

Sećate li se mita o Edipu? Tema mita je incest jer je Edip igrom sudbine, u potpunom neznanju, ubio svog oca i oženio se svojom majkom, da bi kasnije, kada je to otkrio, sebe osakatio.

Sam mit je poslužio kao osnova, potka teorije Sigmunda Frojda – Edipov kompleks. U psihoanalitičkoj teoriji, Edipov kompleks odnosi se na dečju želju za seksualnim učešćem sa roditeljem suprotnog pola, posebno na dečakovu erotsku pažnju prema majci. Ta želja drži se izvan svesnog dela uma putem represije, ali je Frojd verovao da i dalje ima uticaj na dečje ponašanje i da igra ulogu u razvoju.

Čitajući delo „Moja mračna mesta“ Džejmsa Elroja misli su mi često lutale ka ovoj Frojdovoj teoriji i mitu o Edipu.

U ovom miksu autobiografije, memoara i kriminalistočkog romana Elroj rekonstruiše ubistvo svoje majke, kao i događaje pre i posle njega.

Knjiga je podeljena na tri celine. U prvom delu Elroj nas uvodi u priču, pričajući u trećem licu o ubistvu njegove majke 1958. godine, detaljno opisijući istragu koja nije uspela da reši slučaj i pronađe ubicu. U drugom delu, autor nas upoznaje sa svojim odrastanjem u problematičnog mladića, ogrezlog u misli o kriminalu i upotrebu različitih opijata. Treći i završni deo vodi nas kroz Elrojevu „borbu sa vetrenjačama“ u pokušaju da reši ubistvo svoje majke i pronađe ubicu. Sva tri dela pojedinačno bi mogla da budu izuzetno zanimljiva, dok se kao celina nekako ne uklapaju.

U početku je zastupljena prezasićenost opisima i nostalgijom koja je gotovo fizički opipljiva. Ova knjiga vraća u život duhove prošlosti i osvetljava turbulentan i problematičan život samog autora. Nastavak knjige u priču uvodi, kako se meni čini, nepotrebne i beznačajne slučajeve sa Elrojevom intrigantnom istinitom pričom. U suštini priča ima sve elemente koji bi trebalo za rezultat da daju napet triler: ubistvo prelepe žene, dete koje krene lošim putem, opsednutost kriminalom i ženama, nagoveštaj serijskog ubice, mnogo porodične drame ili čak tragedije, kao i potragu za majčinim ubicom koja postaje potraga glavnog junaka za njegovim ličnim svetim gralom.

Majčina smrt je svakako oblikovala Elrojevu ličnost i dovela do načina života koji je sklon samodestrukciji.

Elroj nam otkriva sve mračne detalje svoje prošlosti – zavisnost od različitih narkotika, rasizam, neprilični incestuozni osećaj prema „crvenokosoj“, odnosno njegovoj majci. Taj edipovski momenat je dosta izražen i u meni je budio nelagodu i osećaj suvišnosti. Nekako, seksualna privlačnost koju je osećao prema majci je previše potencirana.

Ova knjiga je u meni budila dvojaka osećanja. U jednom trenutku bi me gušila nepotrebnim detaljima i beskonačno dugim dijalozima, dok bi me sa druge strane tragična sudbina jedne porodice dubok uzdrmala i terala da čitam dalje nadajući se nekom konačnom razrešenju.

„Moja mračna mesta“ Džejmsa Elroja su upravo to – najmračnija mesta njegove duše pretočena u redove ove romansirane autobiografije.

Izvor: kaleidoskopmisli.blogspot.com

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844