Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana Filipa Rota „Američka pastorala“

Čak i pisci čija dela poznajemo umeju da nas iznenade. Ko bi mogao da predvidi da će Truman Kapoti, pomalo komična pojava sa TV ekrana, izrasti u pisca koji će nam podariti oštroumno remek-delo poput romana „Hladnokrvno: istinita pripovest o višestrukom ubistvu i njegovim posledicama“? Ko bi poverovao da će Ken Kejsi napraviti predah od haluciogenih droga i družine „Veselih šaljivdžija“ (Merry Pranksters) kako bi napisao „Let iznad kukavičjeg gnezda“ i roman Sometimes a Great Notion (Ponekad važno mišljenje)? Ko bi pogodio da će Dž. D. Selindžer doživeti devedesetu godinu, ali prestati da objavljuje dela posle 45. godine?

A tu je i Filip Rot...

Davne 1973. godine, uoči njegovog 40. rođendana, većina bi opus Filipa Rota klasifikovala kao dela književnog predstavnika seksualne revolucije ili pak kao romane stručnjaka za tabu i kvazineurotične osobine Amerikanaca. Rot je baš tada objavio roman The Breast (Grudi), „seksualizovanu“ verziju Kafkine priče „Preobražaj“, u kojem se njegov glavni junak pretvara u ogromnu mlečnu žlezdu. A njegova najpoznatija i najprodavanija knjiga, „Portnojev sindrom“, učinio je za onaniju isto što je i Mario Puzo učinio za gangsterske priče.

Međutim, kada je objavljena „Američka pastorala“ (1997), isplivala je na videlo autorova strana koju do tada nismo poznavali. U njoj je glavni junak sušta suprotnost onome što bismo mogli da očekujemo od Rotovih protagonista. Simor Svid Levov, legendarni mladi sportista, stasao je u čoveka koji je ostvario gotovo svaki aspekt „američkog sna“. Oženjen je bivšom misicom Nju Džerzija, dobro posluje, i oličenje je uspešnog i stabilnog muškarca – slika i prilika uspešne asimilacije Jevreja u američku svakodnevicu.

Narator romana je najpoznatiji Rotov junak, ako izuzmemo Aleksandra Portnoja – Nejtan Zakerman, koji ume elegantno da se nosi sa svakom situacijom i na svakom polju bitnim za muškarce – od sportskog terena do sveta biznisa. Levov budi znatiželju kod Zakermana koji želi da sazna kako taj trijumfalni, idilični život, zaista izgleda.

Zakerman ima priliku da vidi samo delić onoga što se krije iza Levovljeve spoljašnosti – a susreti sa njim mu ne otkrivaju mnogo toga. Tako će biti sve do trenutka kada ne naleti na Svidovog mlađeg brata na proslavi 45 godina mature, kada Zakerman polako počinje da shvata šta se krije iza kulisa. Saznaje da je čovek koji je naizgled „imao sve što poželi“, postao tragična žrtva okolnosti koje su bile izvan njegove kontrole, suočen sa izazovima za koje posvećenost na terenu ili disciplina van terena nisu dovoljne da bi ih prevazišao.

Atmosferu uznemirenosti izaziva raskorak između Zakermanove predstave o Svidu i Svidovog realnog života. „Ali prevario sam se“, Zakerman u jednom trenutku izjavljuje. „Nikad u životu nisam tako loše procenio nekoga.“ I ranije su romani prikazivali junake koji su odbijali da sagledavaju stvari realno, i teško pristajali da promene svoja uverenja kada saznaju da greše. Shodno tome, roman „Američka pastorala“ može da se pridruži izvrsnim klasicima – „Ema“, „Buvar i Pekiše“ i „Zlatni pehar“ prvi mi padaju na pamet – čije nas priče teraju na bolno preispitivanje naših sujetnih nagona, koji nas često obmanjuju.

Simor (Svid) Mejsin, na osnovu kog je sazdan lik Svida Levova u romanu, još uvek je bio među živima kada je Rotova „Američka pastorala“ ugledala svetlost dana. Mejsin, koji je pohađao istu srednju školu kao i Rot (samo deceniju ranije), bio je šampion u bacanju kugle u Nju Džerziju, kapiten fudbalskog tima na koledžu i najbolji košarkaš u državi. Sam Mejsin je primetio netipičan aspekt Rotovog glavnog junaka, kao i živopisni realizam: „Rot me je prikazao kao pristojnog, dobrog tipa, što nije uobičajeno za njega.“ Mejsinov život je otišao drugim tokom u odnosu na Levovljev, ali je Svid iz stvarnog života primetio: „Neverovatno, ali verujem da bih na skoro sve događaje iz knjige reagovao na isti način.“

Fiktivni Svid će doživeti, kako se radnja u knjizi razvija, da njegov idilični „američki san“ bude neumesno prekinut usled političkih i porodičnih događaja. Rot vešto ubacuje istorijske reference u svoju priču, i iako u svojim delima često nalazi način da u narativ ubrizga odjek vesti iz određenog vremenskog okvira, ovde zbilja nadmašuje sebe. Levov bespomoćno posmatra kako njegova ćerka Meri od filozofskog stava prema američkoj intervenciju u Vijetnamu neočekivano stupa u akciju. S vremenom, ona prihvata nasilje kao sredstvo za suprotstavljanje nasilju. Povezuju je sa bombaškim napadom koji se dogodio u pošti, tokom koga je nastradao slučajni prolaznik, i ona nestaje da bi izbegla hapšenje.

Levovljevi napori da pronđe svoju ćerku dovešće ga do situacija u kojima će biti izložen manipulaciji i izrabljivanju. Ovaj čovek, nekada pun samopouzdanja, slika i prilika ostvarenja „američkog sna“, sada je upleten u najgore sfere „američkog košmara“ tokom turbulentnih šezdestih godina 20. veka. Ali Rot zateže omču oko vrata svog junaka još više. Levov mora da se suoči i sa nevernom ženom, svojim poljuljanim zdravljem, protestima koji utiču na njegovu fabriku rukavica i – što je najgore – sa svojom ćerkom zbog čega sve dublje tone u paniku i pometnju.

Ovaj roman je briljantan na više nivoa. Sigurno se možemo diviti najtananijim finesama – Levovljevoj poseti fabrici za proizvodnju rukavica, koja može da posluži kao studija o tome kako veliki književnici s ljupkom preciznošću barataju najsitnijim detaljima – ali čitalac će pamtiti širu sliku dugo nakon što završi sa čitanjem ovog romana. Neki pisci će možda veličati „američki san“, dok će ga drugi odbaciti i okarakterisati kao prevaru, ali Rot vešto izbegava obe krajnosti u slojevitom delu koje dekonstruiše naše ideale i ogoljava našu ranjivost, a da ih pritom prikazuje u celosti.Iako ne može da se poredi sa njegovim romanom The Great American Novel (Veliki američki roman), koji je napisao sa 40 godina, „Američka pastorala“ je svakako u istom rangu.

Autor: Ted Đoja
Izvor: thenewcanon.com
Prevod: Aleksandra Branković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844