Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana Filipe Gregori „Ukroćena kraljica“

Filipa Gregori proslavila se svojim istorijskim romanima u kojima su glavni likovi najčešće jake žene koje su u istorijskim događajima igrale neupadljive i naizgled sporedne, ali suštinski često glavne i presudne uloge. Roman „Ukroćena kraljica“, koji svojim naslovom asocira na čuvenu Šekspirovu komediju sa istoimenom glavnom junakinjom Katarinom, priča je o poslednjoj supruzi Henrija VIII, Katarini Par, poznatoj pre svega po tome što je nadživela ovog slavnog kralja koji je na ovaj ili onaj način, a često sasvim bukvalno, došao glave gotovo svim svojim prethodnim nevestama. Ova kraljica je, međutim, sama po sebi bila izuzetna ličnost, obrazovana i slobodoumna žena koja je pomerila granice ženske učenosti svog doba i ostala upamćena kao jedna od zvanično prvih autorki britanske književnosti.

Katarina Par bila je kćerka ser Tomasa Para, potomka engleskog kralja Edvarda III, dok joj je majka bila bliska prijateljica prve supruge Henrija VIII, Katarine Aragonske. Katarina Par se prvi put udala sa sedamnaest godina, za ser Edvarda Burga, koji nije dugo poživeo. Nakon toga postala je ledi Latimer, udajom za barona Latimera, koji je pre nje već sahranio dve supruge. Posle njegove smrti Katarina Par kao tridesetogodišnja udovica dolazi na dvor Henrija VIII, gde je brzo privukla kraljevu pažnju i naklonost. Ubrzo potom, ona dobija opasnu ponudu – i to onu koja se ne odbija: da postane šesta Henrijeva kraljica. Iako zaljubljena u drugoga, Katarina nema izbora. Osuđena na pogibeljnu ulogu nove Henrijeve kraljice, Katarina se na dvoru posvećuje izučavanju verskih tekstova, širenju filozofije, pismenosti i protestantizma čiji je bila vatreni pristalica.

Trudeći se da popravi Henrijev odnos sa njegovo troje dece, rođenih iz tri različita braka, Katarina postaje stub kraljevske porodice. Istovremeno, njene odaje postaju središte učenosti i važnih verskih rasprava tog doba. Nestalni i uvek nepredvidljivi Henri neprestano oscilira između bliskosti sa biskupom Kranmerom i biskupom Gardinerom, večito oklevajući i priklanjajući se čas protestantizmu, kojem se prvobitno okrenuo u vreme svog braka sa Anom Bolen, čas katoličanstvu. Za to vreme, Katarina na dvor i u svoje odaje dovodi sve najpoznatije sveštenike tog doba, čak i Anu Askju, slavnu englesku pesnikinju i protestantsku propovednicu, još jednu jaku ženu i izuzetnu ličnost koja je po svemu bila daleko ispred svog vremena. Oprezno balansirajući na ivici kraljeve naklonosti i želja, Katarina organizuje propovedi i diskusije o verskim spisima, dok sama uz pomoć svojih dama među kojima su i kraljeve kćerke Meri i Elizabeta, prevodi i piše verske tekstove. Međutim, učenost je za ženu, pogotovo u tako nemirnim vremenima, bila i ostala veoma opasan i klizav teren, zbog čega Katarina postaje meta otrovnih dvorskih spletkarenja i nalazi se u večitoj opasnosti da završi kao neka od njenih čuvenih prethodnica.

Kao mudra, obrazovana i prefinjena žena, Katarina je često bila sposobna da ugodi kralju i neosetno mu nametne svoju volju, do te mere da ju je Henri čak proglasio i za namesnicu. Međutim, kraljeva ljubav uvek je izazivala gnevnu ljubomoru brojnih takmaca za njegovu naklonost. Katarinini neprijatelji zbog toga su bili spremni na sve, pa čak i na to da pokušaju da je uklone i zamene nekom novom ljubimicom i novom kraljicom. To što je u takvom vrtlogu zavera, otrovnih spletkarenja i večite opasnosti uspela da sačuva glavu i nadživi jednog od najslavnijih vladara i najozloglašenijih muževa sveta, jasno govori o snazi i veličini njene ličnosti. Sve do sada, međutim, književnost i istorija više su se bavile prvom i drugom Henrijevom suprugom, Katarinom Aragonskom i Anom Bolen. Roman „Ukroćena kraljica“ ispravlja tu nepravdu i omogućava nam da upoznamo jednu od najupečatljivijih i najznačajnijih kraljica evropske istorije.

Autor: Aleksandra Čabraja, prevodilac knjige

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844