Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Godina kuge“: Realistička antiutopija

Da engleski klasik Danijel Defo (1660–1731) nije 1722. godine objavio roman „Godina kuge“, istorija svetske književnosti možda bi bila lišena, između ostalog, „Kuge“ Albera Kamija i teorijskog putokaza u vidu „Bolesti kao metafore“ Suzan Sontag, a naša literatura možda ne bi došla do „BesnilaBorislava Pekića, ili bi, ali teže nego što jeste. Da se razumemo, nije rečeno da je Defoovo štivo izvršilo direktan uticaj na spomenuta dela, čak se pre nastavilo na lanac diktiran vajkadašnjim prisustvom svog naslovnog termina na evropskom prostoru, kojim je stanovništvo starog kontinenta povremeno uništavano još od srednjeg veka. S te strane se „Godina kuge“ nastavlja na Bokačov „Dekameron“ čijih se desetoro pripovedača povlače u vilu u blizinu Firence kako bi izmakli upravo epidemiji bolesti o kojoj govorimo. Ponekad izbor teme olakšava ulazak u istoriju književnosti, a Defoov roman je, baš kao i sve druge spomenute knjige, dobio na ponovnom značaju pandemijom kovida-19.

Naravno da to, s druge strane, nisu jedini učinci „Godine kuge“. Naprotiv, po pristupu je posredi protorealistički roman bez kojeg bi se teže definisao jedan od dva najuticajnija književno-umetnička pravca devetnaestog veka. Štaviše, narator romana H. F, londonski trgovac, čak i oneobičuje stvarnosni prosede. Kao neko ko je za razliku od mnogih sugrađana ostao u gradu u vreme epidemije, on iz prve ruke rekonstruiše događaje iz doba njenog širenja pišući iz neprecizne vremenske pozicije o raznim četvrtima Londona koje obilazi.

Isprva, naizgled sterilna hronika ispunjava se s jedne strane sentimentalnim epizodama o pojedincima koji se na nemoguće načine snalaze da pomognu porodici iz spoljnjeg sveta tako da i sebe i najbliže poštede od zaraze, a s druge strane crnohumornim delovima koje zbog ekstremnosti konteksta deluju čak i vrlo prikladno. Da je Danijel Defo ovim romanom postao veliki preteča devetnaestovekovnih realista, pokazuje i umećem da izokola, H. F-ovim obilascima grada, oslika pejzaž londonskog društva, njegove klasne podeljenosti, religijske frakcije i navike u ishrani, zabavi i borbi za opstanak.

Negde u blizini autorovog stvarnosnog pristupa dotičemo se i momenata u kojima kao da je on predvideo kovid 19. Takav se utisak stiče dok pomalo senzacionalistički opisuje osobe koje se u očajanju predaju fanatičnoj religioznosti ili pojedince što nastoje da izmaknu „lokdaunu“ koju su vlasti nametnule kako bi napravili još veće probleme, one čija sebičnost se snažnije ocrtava na pozadini pandemije, okolnosti poput te da samo jedan član porodice ima pravo da napusti kuću kako bi kupio hranu, šarlatane koji, doduše na drugačije načine od današnjih, nastoje da preokrenu opštu nesreću u ličnu korist...

Posle iskustva kovida 19 čitanje Defoove „Godine kuge“ može da posvedoči koliko smo se, nažalost, i pored svih tehnoloških i „prosvetiteljskih“ napredaka iz međuvremena malo promenili u odnosu na svoje ili tuđe pretke iz sedamnaestog veka. I tu engleski klasik ponovo prevazilazi granice (proto)realizma. Njegova „Godina kuge“ je, naime, u isti mah antiutopija koja se nažalost – više puta – obistinila u poznijoj stvarnosti, ne samo onoj koja mu je prethodila.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844