Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Ikonostas“ Gorana Petrovića: Poetička dalekovidost

Po pojedinim teorijama fantastičke književnosti, njena glavna crta jeste da unutar sveta koji je prikazan kao stvaran, pojedini elementi – sve više njih – ne mogu da se objasne logičkim sredstvima pa dolazi do čitalačkog oklevanja između njihovog tumačenja u svetlu prirodnih ili natprirodnih svojstava. Bilo da se ova dvojnost postiže alegorijom, hiperbolom, poetskim ili začudnim svojstvima, kolebanje između dva moguća tumačenja je osnova fantastičkog dela koje se, kad se sklope njegove korice, ispostavlja kao pojačano oneobičena slika zapravo stvarnog sveta.

U tom ključu, za drugu celinu svog Romana delte, Goran Petrović teško da je mogao osmisliti prikladnijeg junaka kojim delo počinje i završava se od, isprva, prostog seljaka Dovolje. Kao hiperbolično dalekovid, on nije uspevao da obavlja ni najosnovnije svakidašnje stvari, pa mu je u svojstvu vrhunskog posla kojim je mogao da se bavi poverena krava na čuvanje. S druge strane, kadra je da s ogromne distance uoči sitne pojedinosti, pa i one vezane za manastir koji je sa svojim radnicima – odnosno ljudima svog gospodara – u blizini podizao bugarski književnik Konstantin Filozof (koji će istorijski biti najpoznatiji po „Žitiju despota Stefana Lazarevića“). On vodi Dovolju u Beograd, kao novu prestonicu svog rečenog gospodara, da bude jedan od pristanišnih prepisivača. Njegova dalekovidost doneće mnoge koristi dvoru, a da je, i pored hiberboličnosti s kojom je prikazana, posredi zapravo slika stvarnog sveta, pojašnjava se na kraju knjige. Naime, Konstantin Filozof privremeno odustaje od sugestije despota Stefana da Dovolja iz velike daljine izveštava o tome koliko i kako vidi Beograd. Ovakva odluka književnika, usled straha da se grad odatle uopšte ne bi ni uočio, analogna je našem masovnom odustajanju od dugoročnih planova – od dalekovide optike – i preteranom obraćanju pažnje na ono što nam se čini važnim nakratko (u kratkovidoj projekciji). Petrović teško da je mogao ne samo da uzoritije osmisli jedno fantastičko delo nego i da na univerzalniji način opiše temeljan problem većine ljudi.

Mašteni naboj štiva veći je nego u prvom delu Romana delta, pod naslovom „Papir“. Središnje zbivanje protiče u odluci stotinu svetaca sa solunskih ikona da krenu na put: neke ga svojevoljno završavaju u osami, druge su presretnute vazdušnim ili vodenim putem... Samo jedna od njih, ikona Nepoznatog sveca, stiže do Beograda, za novu palatu despota Stefana Lazarevića.

Pva prva štiva četvoroknjižja, osim prikaza istorijskih ličnosti iz petnaestog veka i samog tog perioda (ali ovog puta ne u italijanskim zemljama već u srpskim, grčkim i turskim), povezuje bavljenje različitim profilima pisanja: u prošlom su glavni deo zadatka izneli pisci, a u ovom prepisivači i jedan filozof. Papir koji je u istoimenom romanu bio svojevrstan glavni junak, ovde se iz Amalfija, gde se proizvodi, seli u Grčku da bi tamo služio za Vaseljensku patrijaršiju, za umne glave širom te zemlje i da bi od njega trgovci imali koristi. Način na koji je oslikan u prethodnom delu, kao praktično živa stvar, predstavlja platformu za pridavanje takvih svojstava ikonama u ovom. Šta će dalje biti s amalfijskim papirom u Romanu delti, ostaje da se vidi, ali na osnovu prva dva dela četvoroknjižja, možemo očekivati da i preostala budu napisana izrazito maštovito i ubedljivo.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844