Prikaz romana „Jedna nit“ Trejsi Ševalije
Preko društva vezilja, Vajolet upoznaje i Artura, jednog od zvonara u katedrali. Ševalije ovde vešto pravi paralelu – složena ritmičnost kojom zvonari povlače konopce i neverovatni prefekcionizam vezilja imaju isti cilj – da stvaraju lepotu. Arturova žena nikada se nije oporavila od smrti njihovog sina u ratu, i iako iskra strasti prema Vajolet postoji, on ostaje veran svojoj bolesnoj ženi. Vajolet i Artur hodaju po tankoj žici, što nas neodoljivo podseća na čest motiv u romanima Trejsi Ševalije – platonsku privlačnost koja ne kulminira zadovoljenjem. Setimo se samo – „Devojka sa bisernom minđušom“ postala je bestseler.
Vajolet je privlačna žena; navijate za njen srećan kraj dok ona žonglira sa obavezama prema bolesnoj majci, ekscentričnim prijateljima, a povrh svega nezaustavljivo juri svoju sreću iako je iza ugla čeka perspektiva samačkog života. Od velikog je značaja i to kako Ševalije tka priču o odnosu dve žene, posve zanemarujući društvene norme toga doba, a istovremeno opisuje put koji obe moraju da savladaju kako bi ostale dosledne sebi samima.
„Jedna nit“ uspešno prati glavnu liniju priče, ali ono što saznamo o vezenju i zvonarima – ko bi rekao? – baš to čitanje ovog štiva čini dodatno uzbudljivim.
Izvor: startribune.com
Prevod: Nataša Đuričić



















