Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Krhotine“: Žanr za sebe

Početkom osamdesetih godina prošlog veka muzički „njuvejv“ dopunjen je zasebnim, neoromantičarskim pokretom. Bio je to zaseban alternativni izraz u skladu sa sopstvenim nazivom, ali je trajao prekratko da bi čak i njegovi najizvrsniji izvođači poput Ultraxoxa ili grupe Duran Duran bili lišeni čekanja na sledeći muzički trend kojem bi se mogli prikloniti.

Nešto slično neoromantizmu u alternativi moguće je reći za pokret „bejbi bumera“ u američkoj prozi osamdesetih godina. Bret Iston Elis (1964) i nekoliko poetički sličnih autora – čija dela, za razliku od njegovih, nisu izdržale probu vremena – u svojim kasnijim radovima su u raznim pravcima preusmeravali svoje oguglale apolitične satire (!) megalopolisa. Nešto slično neoromantičarskom „čekanju sledećeg trenda“ može na prvi pogled da važi i za „Krhotine“, knjigu koju Elis objavljuje posle trinaestogodišnje romaneskne pauze.

Izbor mladog sebe kao protagoniste jeste autoironičan piščev način da se poigra sopstvenom „karijerom“, od pre vlastitog prvog, bejbibumerskog romana „Manje od nule“ (koji je, uz još četiri Elisova, objavila Laguna). Međutim, ovim američki pisac samo na prvi pogled odaje počast nekrunisanom kralju autofikcije Karlu Uveu Knausgoru. Naime, četiri godine pre „Moje borbe“ norveškog literate Elis objavljuje „Lunar park“ u kojem takođe piše direktno o sebi.

Ipak, daleko od toga da su „Krhotine“ isključivo knjiga autofikcije koja uverljivo podseća na preranu otupelost američkih bumera. Pošto roman istražuje serijska ubistva u Los Anđelesu na jesen 1981. godine u režiji izvesnog Ribara, a možda i Bretovog novog školskog druga Roberta Malorija, posredi je i horor-triler.

Glavni junak govori o pisanju romana „Manje od nule“, ali i o tome koje elemente stvarnosti bi iskoristio za prozu a koje za scenario, pa je posredi ne samo autofikcionalno nego i metafikcionalno delo.

Pošto se Bret pak prikazuje kao biseksualan junak, kom je heteroseksualna orijentacija primarna, „Krhotine“ se mogu tretirati kao roman homoseksualnog autovanja. Razvoj glavnog junaka od tinejdžera do zrelog muškarca nije baš tipičan, pa je u pitanju i parodija bildungsromana. Pošto se pak bejbibumerska otupelost tretira kao istorijski artefakt, kao nešto što sa ove vremenske distance izgleda udaljeno i egzotično, posredi je i povesna fikcija. I realistična, budući da je vrlo plastično dokumentovana, između ostalog, referencama iz pop, filmskih i modnih uticaja epohe. Takvo Elisovo referiranje uvek je organsko: ne samo kad su posredi gorepomenuti neoromantičarski bendovi; ime Debi, glavne junakinje piščevog romanesknog alter ega, ima veze sa istoimenom liderkom spominjane grupe Blondie.

Auto i metafikcija, horor-triler, (bildungs)roman autovanja sa povesno-bejbibumerskim i (neo)realističkim šmekom… Nije glavni recept Elisovog uspeha taj što ume da ukombinuje različite i naizgled nespojive pripovedne strategije. Stvar je u tome što čega god da se lati, njegov narator se ponaša kao da je izumeo dotičan žanr (ne samo bejbibumerski roman i autofikciju) i uspeva da u raznorodne elemente unese pravu meru balansa. Naprosto, može se reći da su proze Breta Istona Elisa žanr za sebe.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844