Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Krug“ Dejva Egersa

Ne tako davno, Dejv Egers se pojavio u američkoj književnosti, probivši se svojim metaforičnim memoarima „Potresno delo zapanjujuće genijalnosti“. Njegove književne odrednice i teme o pravima ljudi učinile su ga društveno angažovanim i kulturno povezanim, a sada sa novim romanom „Krug“, čini se da je Egersov prvobitni optimizam stavljen na pauzu na granicama društvenih mreža, u iščekivanju sveta koji nije prepun potencijala, nego obična noćna mora.

Mej je naivna devojka od dvadeset i nešto godina koja uplovljava u vrli, novi svet ogromnog informativno tehnološkog preduzeća Krug, koje je spojilo funkcije Majkrosofta, Gugla, Epla, Jutjuba, Fejsbuka i Tvitera u ujedinjenu korporaciju sa naizgled divnim idejama.

Korisnici Kruga mogu da imaju samo jedan nalog, nazvan BašTi, koji im dozvoljava pristup svim operacijama i društvenim kontaktima dostupnim u digitalnom univerzumu.

Duboko u organizaciji, uži krug šefova spaja idealizam o tehnologiji i ljudskim pravima u viziju o idealnoj demokratiji, transparentnosti i znanju, sa kojom oni žele da spoje privatne i javne sfere i usavrše operacije upravljanja.

Orvelovske reference skoro i da ne moramo da naglašavamo, ali glavni moto Kruga – „Sve što se dogodi, mora da se zna“ – potiče ne toliko iz političke ideologije već od nezrelog informacionog utopizma koji je zagovarao Džulijan Asanž (koji se pominje u romanu) ili snova o društvenoj povezanosti koje je imao Mark Zakerberg (koga donekle naziremo u osnivaču Kruga, Taju Gospodinovu).

Mej se probija kroz ultrameritokratske redove kompanije kako bi se istakla kao vodeće promotivno svetlo, smišljajući neke od ključnih citata: „Tajne su laži“, „Deljenje je briga“, „Privatnost je krađa“.

Na tom putu joj se nude, i ona ih ignoriše, sve jasniji uvidi u ono što nije u redu sa celom tom pričom. Jedne noći, Mej odlazi u ilegalnu vožnju kajakom do nenaseljenog ostrva, gde se na trenutak oslobodila od hiper povezanog sveta, da bi kasnije bila primorana na seansu samokritike pred okupljenim osobljem Kruga. Na platformi kompanije koja podseća na stil Stiva Džobsa, Mej priznaje svoje zločine, zajedno sa ostalima koji otkrivaju svako svoje iskustvo u korist zajednice.

U vidu pokajanja, ona pretvara svoj život u model nemilosrdne vidljivosti, a život svoje porodice u verziju „Trumanovog šoua“. Bivši dečko drži govore o noćnoj mori koju ona podržava, na šta mu ona odgovara progoneći ga putem društvenih mreža dok on traži način da pobegne u poslednji, nepovezani kutak divljine.

Ne možemo sa sigurnošću da znamo da li je „Krug“ satira sadašnjice ili distopijska verzija skorije budućnosti. Egersov stil je tečan, sa lakoćom barata terminima tehnološkog sveta, a oponiranje tako uzbudljivo da mu se oprašta svaka mana koju bi čitalac mogao da zapazi.

Bilo bi pomalo suludo upoređivati današnje onlajn korporacije ili aktuelni strah među građanstvom od nadziranja, sa pravim svetskim, totalitarnim silama (nacisti, Staljin, maoisti) koje su evocirane u romanu „1984“. Ali ovaj Egersov roman je krajnje karikirana verzija visoko tehnološkog totalitarizma, jedan narativni, misaoni eksperiment u kome njegov liberalni idealizam (pre nego fašizam ili komunizam) dostiže vrhunac.

U svemu ovome može biti i nekog podsmeha. Egers, u svojim četrdesetim, više nije mladi inovator. On je, ustvari, verovatno predstavnik poslednje generacije velikih američkih pisaca koji su u potpunosti potekli iz starih vrednosti štampe. „Krug“ možda, na kraju, predstavlja sliku kako idealisti društvenih mreža izgledaju u formi tradicionalnih romana iz pera skeptika.

Izvor : theguardian.com
Prevod: Dragan Matković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844