Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Krvavi mesec“: Kralj saspensa

Žanr kriminalističkih romana se od svog začetka, u vidu nekoliko kratkih priča Edgara Alana Poa iz sredine devetnaestog veka, razvijao gubeći na umetničkom izrazu u užem smislu te reči i razvijajući dramaturške potencijale, počev od romana Artura Konana Dojla i Agate Kristi do onih svojevremenog kralja žanra Džona le Karea. U skladu sa demantovanjem postmodernističke tlapnje da je sve već napisano, Džejms Elroj je krajem prošlog i početkom ovog stoleća elemente kriminalističke priče i trilera s jedne strane vratio bliže umetnosti, a s druge pojačao naboj napetosti u odnosu na svoje prethodnike. U tome ga, kao jedini neanglosaksonac u lancu kraljeva saspensa (pravo Le Kareovo ime je Dejvid Džon Mur Kornvel) svojski prati Norvežanin Ju Nesbe (1960).

Možda smeštanje početka radnje njegovog trinaestog romana o legendarnom detektivu Hariju Huleu u Elrojevu Kaliforniju upućenom čitaocu deluje kao omaž Skandinavca njegovom omiljenom živom piscu, međutim to nije jedini razlog za ovakav autorov izbor početnog opšteg okvira. Da se Hule nije obreo u San Francisku, s namerom da se uništi pošto je otpušten i ostao bez svega što je imao u Oslu, ne bi ga od autodestruktivnog pijančenja spasila bivša filmska zvezda Lusil, pa je tako dospeo u priliku da joj se revanšira kako bi je izbavio od otmice meksičke mafije, postupka kakav je prilično verodostojan za prilike u južnom delu Sjedinjenih Država. A kako bi to mogao da postigne, Hari prihvata da za novčanu naknadu pokuša da skine ljagu sa imena prebogatog nakupca nekretnina Markusa Reda, osumnjičenog za ubistvo, odnosno otmicu devojke čiji je on bio sugar daddy. I onda, kao i uvek do sada, Nesbe stvara jedva izdrživ napon saspensa dajući već od početka podatke ko bi mogao da bude ubica, i to serijski, dozirano upućujući na tragove za koje se ispostavlja da su pogrešni, hitro menjajući tačke gledišta i teorije o mogućem autoru zločina i na trenutke, što se odgonetke tiče, smišljeno uvodeći čitaoca u slepu ulicu. Pritom su ambijenti i okolnosti na momente krajnje uznemirujući, delovi akcije i nasilja puni elektriciteta i adrenalina, konfrontacije likova iznenađujuće, ali su obrti – uvek uz savršen osećaj autora za „sliven“, spontan prelaz – elegantni. I time se otvara prostor za govor o drugoj, umetničkijoj, Nesbeovoj strani koja se ogleda ne samo u ponečem od rečenog ili duhovito ironičnim komentarima u romanu, nego i u psihološkom profilisanju likova i dubini pitanja koja se u narativu razmatraju prividno usputno, a zapravo suštinski.

Posle poraza u Oslu, Hule je zreliji nego do sada i u isti mah, iako deluje kao da je u potpunosti izgubio strah od smrti, senzibilniji i emotivniji. To se lakše odgoneta na platformi radnje iznedrene u svojevrsnom trouglu likova koji čine Hari kao protagonista – uz nereprezentativan tim pomagača koji je sam formirao – detektivka Katrina i antagonista, za kog se ispostavlja da je ubica. Pitanja kojima se Nesbe u ovom romanu bavi su istovremeno aktuelna, duboka i prikladno obrađena: organski uzroci za razvoj sadizma, empatija i njen nedostatak (prelomljeno i kroz razmatranja senzacionalističke štampe, porodičnog nasilja ili neumerenih ambicija), biološka oruđa, pravo na eutanaziju... mada ima i večnih pitanja poput prijateljstva, roditeljstva, poverenja, bola... U skladu sa visokim dramaturškim i artističkim ambicijama norveškog autora, završetak romana je otvoren u smislu da se i pored trilerski rešenog slučaja kog se Hule latio, umetnički diskretno i prefinjeno otvara prostor za četrnaesti roman o njemu.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844