Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Legenda o samoubistvu“: Kad lososi polete

Dejvid Van rođen je 1966. godine na Aleutskim ostrvima, a detinjstvo je proveo u Kečikanu na Aljasci.

Dvanaest godina nijedan agent nije želeo da ponudi izdavačima njegovu knjigu „Legenda o samoubistvu“. A kada je konačno objavljena, osvojila je jedanaest međunarodnih nagrada i njen pisac stekao je svetsku slavu. Nakon objavljivanja prvog romana napisao ih je dosta, ali su samo dva prevedena na srpski, ovaj koji predstavljamo i „Jarčeva planina“. Ostaje nam da se nadamo da je izdavanje „Akvarijuma“ ili „Prljavštine" stvar bliske budućnosti.

Podučavao je na Stanfordu, Kornelu, čije ima diplome, na FSU-u i USF-u, a trenutno radi kao profesor na Univerzitetu u Vorviku u Engleskoj i počasni je profesor na Univerzitetu u Franš-Konteu.

Pisao je za renomirane časopise širom sveta. BBC, National Geographic, CNN i drugi snimali su dokumentarne filmove o njemu.

„Legenda o samoubistvu“ je roman o biblijskom, univerzalnom odnosu oca i sina, delimično autobiografski, pošto autor posvećuje svoj roman ocu koji je izvršio samoubistvo. Sudar memoarske proze i fikcije prvi je sloj knjige, ispisan u prvom licu. Ali postoji središnji deo, fikcija u fikciji, tamo gde je srce i utroba, napisan u trećem licu, na prelepoj Aljasci, konkretno, slabo naseljenom ostrvu Sakvan, u kome Roj, trinaestogodišnji tinejdžer i njegov otac provode dane u divljini i izolaciji, družeći se sa orlovima i kraljevskim lososima.

Cilj je da se otac i sin zbliže jer se njihov odnos prekinuo razvodom roditelja pre jedne decenije.

Na toplom kalifornijskom suncu, gde je živeo sa majkom posle razvoda, ali i u lednicima Aljaske, sin preispituje razvod roditelja, rasturanje porodice, rane svoje i sestrine. Kako god ga posmatrao, kao sudija ili saučesnik, vidi da je otac odgovoran za porodični sunovrat jer je još u braku varao majku, ono što je imao nije mu bilo dovoljno, a nakon razvoda se ponovo oženio, ženom mnogo mlađom od sebe. Ni drugi brak nije opstao. Očeva duša čeznula je za spasenjem, a srljala u kaljugu i živo blato.

Nakon svih brodoloma, dva braka, neuspešnih veza, nestalnih i kratkovekih karijera, od zubarske do poslova vlasnika broda i morskog vuka, otac vraća sina na Aljasku, da u divljini i lepoti predela ponovo uspostave blizak odnos. Ali otac više nije vrcav i sjajan uzor, već olupina od čoveka.

Nećemo vam otkrivati meandre i nagle preobražaje u pripovedanju. Pričaćemo vam o jednostavnom životu u kolibi, pripremanju hrane, pecanju, soljenju i skladištenju ribe, lovu, spremanju mesa divljači, bobica hrane, džemova, drva za zimu, koji Van odlično poznaje. Pravljenje zaliha, spremišta, tremova, baraka okupira im pažnju, ali ludilo i sunovrat očeve duše su neminovni i kao voda lako pronalaze svoj put.

Duševna bolest, već ispoljena, kao trulež buja u netaknutoj prirodi, a bolne opsesije vode u očajanje. Otac se ispoveda sinu kao terapeutu. Kad rida u svojoj vreći za spavanje, ne skrivaju ga zidovi i gluve sobe. U sina ulaze očeve slabosti, plač i depresija, žal za onim što nije ovde prisutno.

Da li osoba koja ima problem uopšte može da pomogne drugome? U pitanju je pomoć detetu, koja mu je izgleda uskraćena. Otac se ovde ponaša kao tinejdžer, a adolescent kao odrastao, zreo čovek. Kako će se nova konekcija završiti? Inverzijom ili korozijom životnih uloga?

Kad lososi polete i orlovi zagnjure, oni koji su izgubili bliskost ponovo će je pronaći. Ili ipak neće? Uprkos legendi Vanovih.

Autor: Silvana Hadži-Dokić
Izvor: Ekspres

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844