Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Leto kad je nestala Sara Leroj“: Plodne podudarnosti

Novim romanom Mari Varej (1985) Laguna premijerno predstavlja francusku autorku srpskoj publici. Kada je nestala, naslovna junakinja imala je godina koliko i Lilu, pastorka uslovne protagonistkinje Fani. Potonja je sestra Anželik, najbolje drugarice Sare Leroj, i lično je zadužena da napiše članak povodom predstojeće dvadesete godišnjice njenog i dalje misterioznog nestanka koji je svojevremeno potresao celu Francusku. Ukoliko se Fani poslom ne vrati iz Pariza u rodni (fiktivni) gradić Bulonj na Moru, ništa od njenog obećanog unapređenja na mesto direktorke onlajn izdanja časopisa u kojem već radi kao zamenica glavne urednice. Poslovna ponuda ili, bolje rečeno, ucena, odvija se nakon što Anželik SMS-om obavesti Fani da im je umrla majka. Da sve bude zamršenije, Lilu odlučuje da učestvuje u istraživanju za potrebe maćehinog teksta, doduše, prvenstveno i iz praktičnih razloga.

Mari Varej se paralelizama i slučajnih podudarnosti nipošto ne laća kako bi tekstu mehanički pokušala da obezbedi magiju kakva u svakoj dobroj narativnoj umetnosti povremeno nastaje kad je siže upotpunjen koincidencijama. One u slučaju romana „Leto kad je nestala Sara Leroj“ služe i profilisanju motivacija junakinja i njihovog plodotvornog dramaturškog sučeljavanja. Na primer, to što Fani neposredno nakon vesti o majčinoj smrti mora da odluči da se vrati u rodno mesto, i bude upućena na Anželik s kojom dugo ne govori, navodi je da poželi da otalja zadatak zasnivajući ga na ranije objavljenim člancima o nestanku žrtve. Međutim, zbog životnih podudarnosti s potonjom, Lilu oseća entuzijazam koji ne dopušta maćehi da tek tako odradi posao. A on je vrlo nezahvalan, počev od toga da čovek koji još uvek boravi u zatvoru povodom nestanka Sare Leroj možda uopšte nije njen ubica, već je nevin, dok je činjenica da je Anželik pre njega, nakratko, važila za osumnjičenu, pošto se njena ljubav prema najboljoj drugarici pretvorila u mržnju. A i ne samo stoga.

Autorka poseže za paralelizmima i koincidencijama i kako bi donekle ukrotila razbarušenu strukturu u kojoj se smenjuju ispovesti i zaključci o slučaju, od strane živih – Fani i njene sestre, kao i Lilu – ali i mrtvih (naslovne junakinje), te radni dokument o Sarinom stradanju čiji je autor anoniman. Naizmenično se nižu i epizode iz vremena odvijanja centralnog događaja (prva polovina devedesetih), odnosno njegovog rekonstruisanja (druga decenija dvadeset prvog veka). Različita razdoblja dočarana su vrlo verodostojno, prikazivanjem palanke, odnosno velegrada, te tipičnih kulturoloških referenci, pa je tako čak i za izvorni naslov romana uzet naziv hita francuske kantautorke Milen Farmer iz 1991. godine.

Roman „Leto kad je nestala Sara Leroj“ je „detektivsko“ štivo koje na maštovit način preispituje nesklad i nasilje u savremenoj porodici, i izvan nje, nasilje nad ženama i njihov položaj sa kraja dvadesetog i početka dvadeset prvog veka, žensku (ne)solidarnost i donosi društvenu kritiku (nadasve pravosuđa i medija). A pošto je ipak u pitanju narativ istrage, možda je najvažnije istaći da bi rasplet mogao da iznenadi apsolutnu većinu čitalaca, zato knjigu u ruke.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844