Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Mašina za pravljenje Španaca“ portugalskog autora Valtera Uga Maija

U nemalom broju nama sasvim nepoznatih savremenih portugalskih pisaca, čiji se prevodi poslednjih godina pojavljuju kod različitih izdavača, nesvakidašnjošću svoje teme i vrlo lepom obradom izdvojio se roman „Mašina za pravljenje Španaca“. Ovaj roman, iako je ovenčan Evropskom nagradom za književnost, čiji laureati po pravilu predstavljaju lošija književna ostvarenja, o čemu smo ranije pisali, ukazuje se kao vrlo dobro ostvarenje u kojem se kroz jednu intimističku priču o starenju istovremeno pripoveda o društvenim i političkim prilikama u Portugaliji u drugoj polovini  20. veka.

Onoliko koliko je tema smrti i umiranja česta u književnosti, toliko se retko javljaju priče o starenju i starosti da gotovo može da se govori o nekoj vrsti prećutnog tabua u pogledu ove teme. Pisac mlađe generacije, Valter Ugo Mai (1973), prilazi ovoj temi sa začuđujućim „unutrašnjim“ znanjem i osećajem. Njegov junak i pripovedač je osamdesetogodišnji berberin u penziji koga, nakon smrti supruge, ćerka smešta u starački dom. Stupanje u dom predstavljeno je u romanu kao traumatična ali i granična situacija, kao prelazak iz jednog vida življenja i autonomnosti u drugi vid u kojem je sloboda kontrolisana, a budućnost determinisana. Proces navikavanja na život u domu, predstavljen je vrlo lepim i psihološki motivisanim slikama iz kojih se grana sva emocionalna i socijalna složenost života. Faza nekomunikacije i nemosti u kojoj se junak nađe pri stupanju u dom, ukazuje se kao uobičajeno stanje tokom kojeg se do juče samostalan čovek prilagođava novom a neželjenom okruženju. Patnja zbog gubitka najpre žene koja mu je bila životni pratilac i odrednica sopstvenog identiteta, a potom zbog gubitka doma i ličnog integrita, manifestuje se kroz ljutnju na ćerku i potrebu da joj zada bol.

Slika doma za stara lica, dnevne rutine u njemu i portreti pojedinih stanara, iako u velikoj meri evocirajaju situaciju „Čarobnog brega“, ne oskudevaju u autentičnosti i sugestivnosti. Premda i u ovom domu kao i u čarobnom bregu stanonvnici idu ka svome kraju i budućnosti nema, jedan novi život počinje da poprima svoje obrise. Staračko prijateljstvo i staračke ljubavi koje se u tom domu rađaju pokazatelj su neprekidne žice života koja osmišljava postojanje čak i onima koji odbrojavaju svoje poslednje zemaljske dane.

Ugo Valter Mai situaciju života u domu, zatvorenom i završenom mikrosvetu, koristi kao polazište za sumiranje prethodnog života i preispitivanje ne samo junakovih grešaka i griža savesti već i celokupnog smisla postojanja. Zalaženje u prošlost i analiza porodičnih odnosa i profesionalnog puta povod su junaku da iskopa iz prividnog zaborava i epizodu iz mladosti koja ga je načinila nevoljnim učesnikom istorije. Prikrivanje u svojoj berberskoj radnji pripadnika portugalskog pokreta otpora za vreme vladavine  Salazara, a potom prokazivanje i saradnja sa policijom, trajno će obeležiti život Antonija Žorža da Silve. Večito vaganje o ispravnosti takvog postupka ili pogrešci i krivici u zavisnosti od toga da li se promišlja iz perspektive malog građanina, koji vrši svoju dužnost, lojalnog bilo kom sistemu ili iz perspektive mislećeg čoveka, slobdnog i pobunjenog, prestaje da bude lično Da Silvino preispitivanje već se uzdiže na višu ravan, najpre lokalnu portugalsku a potom i opšte čovečansku.

Politička situacija u Portugalu sredinom prošlog veka koju Ugo Mai diskretno slika ovim romanom u funkciji je postavljanja pitanja o sudbinama malih naroda u velikim istorijskim kolebanjima. Mašina za pravljenje Španaca iz naslova romana postaje tako drugo ime za čitavu jednu zemlju koja je izgubila svoju ekonomsku, političku i istorijsku bitnost i čiji je pokretački pogon postala težnja da se prilagodi drugome i postane što je moguće bolji i veći onaj „neko drugi“.

Imajući to u vidu, naš čitalac ove knjige bi s pravom mogao da uoči jednakost između stečene ili zadobijene nebitnosti svoje zemlje i Portugalije i zapita se mašina za pravljenja koga ili čega je postala Srbija u novije vreme.

Autor: Nataša Anđelković 
Izvor: Pečat

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844