Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Nastanak još jednog holivudskog remek-dela“: Demistifikacija filma

Mnogi istaknuti svetski filmski reditelji oprobali su se i u prozi. Vudi Alen, Kventin Tarantino i Pedro Almodovar samo su neki od živih, uspešnih režisera koji su svojim pisanim narativima pokazali da bi, sve i da čudom nisu završili u svetu kinematografije, sasvim pristojno živeli od književnosti.

Američki glumac, reditelj i producent Tom Henks (1956) pre nekoliko godina je probio književni led zbirkom priča „Netipičan tip“, koja je pobudila mahom pozitivne odjeke. Ovog puta pred čitaocem je njegov sveže objavljeni prvi roman „Nastanak još jednog holivudskog remek-dela“. Ukoliko se nekom unapred učini da je naslov možda mogao biti i kraći, razuveriće ga nazivi sedam poglavlja koji, tretirajući segmente nastanka filma, pokazuju da je naslov romana praktično bio jedini moguć. Osim što ima kvalitet autoironije, umešnošću dvostrukog oskarovca i već oprobanog prozaiste dobija i na težini. U skladu sa naslovom je i duh knjige: već samom činjenicom da je završen, film ne može biti loš. Ili, rečima uvodnog pripovedača, profesora kreativnog pisanja Džoa Šoa: „Ako film nije sjajan, samo sačekam kraj. Uskoro će se završiti. Izlazak sa filma je greh.“

U duhu demistifikacije Holivuda i tamošnjih remek-dela i blokbastera jeste i opisana proizvoljnost, ili bar slučajnost, finalnog produkta: osamdesetih godina prošlog veka sa Šoom, preko sekretarice, kontaktira spilbergovski reditelj i scenarista Bil Džonson, pošto je pročitao njegove memoare i voljan je da ih pretoči u sedmu umetnost. Ali koliko god arbitraran bio, kinematografski projekat često iziskuje cele decenije od uvodne faze do postprodukcije i premijere. O tome svedoči i na neki način središnji odnos likova romana, talentovanog crtača, Robija Andersena i njegovog ujaka Boba Folsa, koji je usled učešća u Drugom svetskom ratu dobio posttraumatski sindrom i – nestao. Sestrić ispoljava ljubav prema ujaku i stripovima Heroji u akciji i Bajka o Vatropadu, a treći, Najtšejd: Brušenje Vatropada, biće naslovom istovetan Džonsonovom filmu završenom u doba korone. Umetanje u tekst rečenih stripova za koje je bio zadužen kultni autor R(obert) Sikorjak vrlo je mudar Henksov potez koji je, s druge strane samo jedna od strategija koje koristi, kao što su to, na primer, duhovite fusnote kojima se, između ostalog, hotimično „obesmišljava“ hičkokovski pojam mekgafina.

Drugo poglavlje romana Predložak, koje fokusira odnos veterana američke vojske u borbi protiv Japanaca a potom Vijetnamaca i njegovog sestrića Robija Andersena, po neplaniranim nestancima i novim pojavljivanjima potonjeg i nepatvorenosti emocija, najistaknutija je celina knjige. Pošto se štivo pretežno odvija između Robijevog gradića Loun Bata u Kaliforniji i poprišta snimanja i ugovaranja filmova, ključno poglavlje je četvrto, Pretprodukcija, jer se u njemu dve pobočne radnje, ona varoška i kinematografska prirodno slivaju u jednu.

Organska katartičnost, umeće da spontano i bez naglih „trzaja“ opiše širok vremenski luk od četrdesetih godina dvadesetog veka do naše pandemijske decenije, i ocrta upečatljive likove poput Andersena, Folsa, Džonsona i raznih „oriđinala“ sa snimanja, te etička volja da demistifikuje svoj životni poziv, pokazuju Toma Henksa kao važnog romanopisca nove američke književnosti.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844