Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Omama“: I posle demokratije…

Četvrti roman univerzitetskog profesora, pisca, esejiste i književnog kritičara Slobodana Vladušića nosi naziv „Omama“ i predstavlja romaneskni nastavak studije „Crnjanski, Megalopolis“. I ujedno je mnogo kompleksniji od pukog nastavka.

Vremenski okvir romana su godine službovanja Miloša Crnjanskog u Berlinu u zvanju kulturnog atašea u Vajmarskoj Nemačkoj kasnih 1930-ih prošlog veka. Crnjanski je poput Šerloka Holmsa praćenog Votsonovim glasom u ovom romanu viđen očima njegovog pratioca Miloša Verulovića, vojnog savetnika u poslanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, preživelog ratnika sa Kajmakčalana, bolesnog od preživljenih trauma. Brojni su dozivi i reference na koje nas upućuje ovaj roman. Najpre, to su prethodni Vladušićev roman, pre svega „Veliki juriš“, smešten u vreme Prvog svetskog rata. Želja da se osvetli pritisak liberalnog kapitalizma, korporativne dehumanizacije, kao i zamke virtuelnih simulakruma, još je važnija nit prisutna u romanima „Forvard“ i „Mi, izbrisani“, a svoj teorijski zamah ova ideja dobija upravo studijom „Crnjanski, Megalopolis“. Tu su takođe i veze sa probranim pojmovnikom iz međuratnog Berlina: Pol Kle i njegova teza da umetnost ne reprodukuje vidljivo već čini da vidimo nevidljivo, Fric Lang i film „Metropolis“, tajna grupa Angst, Maltus kao prvi eugeničar itd., sve to u sadejstvu sa prikazima Berlina omamljenog opijatima i prostitucijom, psihoanalizom i dekadencijom s jedne strane i s druge Berlina radničke klase, začetaka korporacija, marksizma i proklamovane demokratije i pacifizma. Veze sa našim vremenom nisu do kraja transparentne i roman ne pretenduje da bude alegorija današnjice, ali dodirne tačke se prepoznaju od površinski jasnih znakova poput zvučne sličnosti Verulovića sa imenom Đinđićevog telohranitelja Veruovića, do onih skrivenih do kojih se dolazi praćenjem određenog spiska pojmova koji pripadaju ovom vremenu, a mogli bi se zamisliti i u vremenu od pre jednog veka. Omama, jedna od zvučnih reči s početka „Seoba“, u romanu se više puta ponavlja u različitim sintagmama i sa različitim značenjskim potencijalom a skidanje koprene i dublji uvid u ono što nije na prvi pogled vidljivo jeste poput buđenja iz košmarnih snova ratnika sa Kajmakčalana. Otkrivanje onoga što se nalazi s druge strane sna dok se java čini kao jedina istina, jeste u korenu ovog, samo uslovno rečeno trilera, gde će potraga za nestalim srpskim radnikom dovesti do neočekivanog buđenja svih aktera.

I dok se krimi zaplet može pratiti i bez stvarnog poznavanja Crnjanskog, ukupni utisak se stiče tek prepoznavanjem sličnosti između „Omame“ i dela Miloša Crnjanskog. „Iris Berlina“, „Embahade“, „Roman o Londonu“, „Seobe“ zvuče i znače iz „Omame“ u metapoetičkom zahvatu gde se pisac pojavljuje u višestrukoj ulozi, junaka, inspiratora, poetičkog rođaka sa kojim se ostvaruju brojne intertekstualne veze. Najsnažnija od svih je svakako namera da se literarnim sredstvima nastavi studija o Crnjanskom u ključu teze o distinkciji između humanizma polisa i transhumanizma megalopolisa. Začetak ove ideje Vladušić vidi u Crnjanskovom prepoznavanju dehumanizovanog, četiriipomilionskog Berlina u vremenu Vajmarske republike okarakterisane kao prvo pokušaja uspostavljanja liberalne demokratije. Demokratije koja je prethodila nadolazećem fašizmu. Sa ovim iskustvom, može se postaviti pitanje šta sledi posle liberalnog kapitalizma. „Omama“ ne daje jednostavan odgovor na ovo pitanje, ali pruža veoma uverljivu sliku situacija ponavljanih kroz istoriju u kojima moćne zablude prethode teškom ali neminovnom otrežnjenju.

Autor: Jasmina Vrbavac
Izvor: emisija Vavilon, RTS, 28. septembar 2021.
Prikaz romana „Omama“: I posle demokratije… - slika 1

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844