Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Ono o čemu se ne može govoriti“

Posle izuzetnih romana – „Boja zemlje“ i „Ništa lakše od umiranja“ – koja su snažno odjeknula u regionu – mostarski pisac Elvedin Nezirović vraća se motivima svog prvog romana „Boja zemlje“ na način kakav se u književnosti ne susreće često. Umesto da, naprosto, ponovi uspešnu formulu i nastavi da priča priče o životima (i smrtima) ljudi s kojima je živeo, rastao i sazrevao (dalja i bliža svojta), te da sledi rukavce koji nas dovode do njegovih prijatelja, slučajnih susreta, ili poznanika, Nezirović razgrađuje svoju prethodnu knjigu tako što ispisuje, kako bi rekao veliki Peter Esterhazi, „poboljšanu verziju”. Da podsetimo, Esterhazi je, najpre, napisao veličanstven roman o svome ocu, „Harmonia caelestis“, da bi, nedugo po objavljivanju knjige, saznao da je njegov otac bio policijski doušnik u doba komunizma. Posle tog otkrića Esterhazi kreće da piše svojevrsni nastavak knjige o ocu, nazivajući tu novu verziju, s ne malo ironije, „poboljšanom”. Valja dodati, takođe, da se Esterhazi nije odrekao svog prvog romana.

Nezirović nije došao do ovako spektakularnog otkrića, ali jeste mu se dogodilo nešto jednako snažno: počeo je da dobija (anonimne, naravno) pretnje smrću, pretnje upućene i njemu i njegovoj porodici, pre svega zbog nepristajanja na inerciju etničkog, religijskog i nacionalnog identiteta u svom javnom životu. Iz te i takve perspektive uslovljene nasiljem, Nezirović ponovo promišlja svoju prošlost, ali, ovoga puta, njegova prošlost jeste i njegova knjiga, te ne samo da uranja u sirovu prošlost, već se vraća i na onu prošlost koju je već obradio u knjizi. Ali to nije sve. U novom se Nezirovićevom romanu pojavljuje još jedan važan lik – grad Mostar, grad koji je, najpre, nestao u strahovitom ratu, da bi se, zatim, uzdigao iz pepela. No, taj grad koji toliko liči na grad Alekse Šantića i Veleža pod Bijelim bregom, ipak je potpuno drugačiji (iako je čak i novi most preko Neretve do u kamen isti kao i onaj iz 16. veka), razoren iznutra, pun nezaceljenih rana po kojima Nezirović, uz strašan bol, neustrašivo kopa.

Izvor: rts.rs / Treći program

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844