Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Ostrvo nestalog drveća“: Kipar kao kulisa neobične ljubavne priče

Iako se sećam članka iz „Nacionalne geografije“ koji sam pročitala kao tinejdžerka, retko kada razmišljam o Kipru i svim tragičnim političkim i istorijskim nedaćama koji su se tu odigrali. Sve to je promenio novi roman Elif ŠafakOstrvo nestalog drveća“, zbog koga i dalje razmišljam o knjizi, o ostrvu, smokvinom drveću, iako je prošlo dosta od kadа sam ga pročitala.

Radnja romana prati živote Grka Kostasa, Turkinje Defne i njihove ćerke Ade, razdražljive tinejdžerke koja je potresena zbog nedavne majčine smrti. Priča počinje početkom 2000-ih godina i vodi nas u prošlost, sve do početaka ljubavi između Kostasa i Defne, kao i događaja koji su se odigrali sedamdesetih godina tokom građanskog rata koji je doveo do toga da par emigrira u Englesku.

Uzgred, roman prati i razvoj porodičnog smokvinog drveta – Kostasove jedine opsesije nakon smrti supruge, čiji se nežan i velikodušan glas upliće u tok radnje, podsećajući nas da život i dalje teče, nevezano za našu percepciju.

Preplićući prošlost i sadašnjost, Šafakova pruža britak uvid u traume, izmeštanje, migraciju i gubitke koji su posledica građanskog rata – iskustva koja dele i smokvino drvo (koje su Defne i Kostas doneli sa Kipra u Englesku) i njeni vlasnici. Gubitak preplavljuje živote svih ostalih:

„Ne govoriš istim jezikom, pomisliš, a onda shvatiš da je tuga zajednički jezik.“

U više navrata stil je veoma nežan i bogat. Posebno sam uživala u nekim od sporednih junaka, poput grčko-turskog gej para – Jusufa i Jorgosa, čiji restoran pruža retko utočište, gde su Defne i Kostas gradili svoju vezu dok je rat u pozadini buktao. Sjajno je i što Šafakova čitaocima pruža uvid čak i u jelovnik njihovog restorana (na kom se nalaze punjeni cvetovi tikvica, čaj od rogača sa korenom maslačka, pečena pikantna musaka, paprikaš od artičoka sa školjkama, krompirom i šafranom).

Ovakvi magični i specifični opisi pružaju benigniji (a možda i aspirativniji) prostor na kome će se odigrati kipranski konflikt. Jedan junak će zapaziti, na primer, kako se grčka baklava razlikuje od turske (i ima jasan stav o tome koju vrstu preferira). Spori ritam romana sjajno je ukomponovan sa zapažanjima smokvinog stabla, koje je jedan od glavnih junaka.

Saznanja o drveću, zahvaljujući istraživanjima koja je autorka zdušno sprovela, zaista su zadivljujuća, kao na primer da „lišće banjana može iznenada da zašušti iako nema ni daška vetra“ i da je jedna veoma stara akacija godinama opstajala u pustinji i toliko raširila svoje korenje u dubinu „uprkos velikoj vrućini i nedostatku vode“, da bi je naposletku oborio pijani vozač. Još jedan gubitak, doduše dokumentovan u prolazu, premda su tuga i žalost podjednako potresni.

Iako kraj nije naročito iznenađenje, i dalje sam u njemu uživala. Šafakova uspeva da premosti jaz koji mnogi od nas osećaju u ovo doba preplavljenosti tehnologijom, u kom su životi podređeni navikama, i ukazuje nam na utehu koju pruža priroda tako što udahnjuje ljudskost i samilost smokvinom drvetu, nešto što se nama, ljudima, dešava samo sporadično.

Iako je ljubavna priča Kostasa i Defne u samom centru zapleta, autorka uspeva oko nje da isplete i priču o imigrantskom iskustvu – događajima koji nas prisiljavaju da napustimo domovinu i povezanost koju sa njom imamo koju ništa ne može urušiti. Kao što to smokvino drvo lepo zapaža: „Zato što tako na nas deluju migracije i preseljenja: kad napustiš svoj dom i otisneš se ka nepoznatim obalama, ne nastavljaš tamo gde si stao; deo tebe umire kako bi drugi deo mogao da počne iznova.“

Autor: Samanta Ražaram
Izvor: washingtonindependentreviewofbooks.com
Prevod: Aleksandra Branković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844