Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Ostrvo stakla“ Trejsi Ševalije: Prozirno i blistavo prozno blago

Mnoge popularne pisce često u intervjuima pitaju šta je najveći izazov njihovog zanata. Kako se može očekivati, većina odgovora odnosi se na kreiranje likova, osmišljavanje zapleta ili određivanje mesta radnje.

Međutim, dok sam uranjala u fascinantan venecijanski svet romana „Ostrvo stakla“, posebno me je iznenadila kreativna reinterpretacija jednog elementa za koji većina pisaca oseća potrebu da mora biti prikazan u strogo hronološkom poretku, a to je – vreme. Trejsi Ševalije to pravilo, u najmanju ruku, vešto izbegava. Već do kraja prvog poglavlja uvukla me je u šareni i takmičarski svet venecijanskih staklara iz 15. veka, pre svega na ne tako pristupačno ostrvo Murano, gde je većina staklarskih umetnika tada živela, gde su mnogi ostali i vekovima kasnije.

Očarala me je snažna, ali tradicijom sputana glavna junakinja Ševalijeove, koja još od detinjstva očajnički želi da postane majstor staklarstva. Orsola Roso ceo svoj život provodi boreći se protiv društvenih i ekonomskih ograničenja koje je drevna, patrijarhalna zajednica staklara ustanovila, kako bi sprečila bilo koju ženu koja poželi da postane deo časne profesije u kojoj se pesak pretvara u prozirno, blistavo blago.

Orsola je mlada žena koja uspeva da, između očekivanih (i neplaćenih) ženskih dužnosti (kuvanja, čišćenja, odgajanja dece i nege bolesnih), pronađe dragoceno vreme i materijale kako bi savladala delikatnu i zahtevnu veštinu izrade perli, za koju muškarci njene dobi uglavnom nisu preterano marili. Počinje da zarađuje novac, što je u njeno vreme (ali i još dugo nakon toga) bilo gotovo nezamislivo za žene. Od tog trenutka njene predivne perle od murano stakla nižu se na nit, poput ogrlice, koja ovu neverovatnu priču povezuje kroz vekove.

Trejsi Ševalije nas iznenada prebacuje skoro ceo vek unapred, dok Orsolin život (kao i živote njene proširene, često zavađene porodice) pratimo u samo nekoliko narednih godina. Autorka vremenski prelaz stilski prikazuje kao oblutak koji preko površine vode „u jednom skoku preskače osamdeset godina“. Ovi preskoci postaju sve dramatičniji i potresniji, prateći u stopu vrtoglave promene kroz koja vencijanska ostrva prolaze.

Promene usled ratova, ekonomije, epidemija (od kuge do kovida 19), industrijske revolucije, mode, jezika, prevoznih sredstava (gondole koje zamenjuju motorni brodovi), običaja, klimatskih promena (razarajuće poplave usled plime koje često potapaju samu Veneciju) – sve to se u vrtlozima odigrava na obodu vremenskog mehura koji je deo stvarnosti glavne junakinje i njenog ostrva.

Ali i više od toga.

U „Ostrvu stakla“ autorka manipuliše vremenom, ne kako bi odvukla pažnju čitalaca, već da bi nas podsetila da pojedinačni ljudski životi ne samo da odražavaju širu sliku sveta u svom mikrokosmosu, već ga mogu i oblikovati. Niko nije nebitan, previše siromašan ili bespomoćan da napravi razliku ako istraje uprkos svim preprekama.

Dok sam pratila Orsolino usporeno starenje i mudrost koju stiče tokom pet i po vekova kroz uspehe i padove, ljubavi i gubitke, stabilnosti i razaranja, promena je zaista postala umetnički element priče, a ne nešto što treba podneti, ignorisati ili protiv čega se treba pobuniti. Orsola opstaje do 2020-ih, dok drevna umetnost staklarstva oko nje bledi, ali nikada potpuno ne nestaje.

Umesto da prkosi tokovima istorije, roman „Ostrvo stakla“ tretira vreme poput samog stakla, zagrevajući njegove sirove informacije i oblikujući ga u književnoj peći u nešto što je istovremeno novo i staro, neočekivano i predivno.

Autor: Polin Finč
Izvor: bookreporter.com
Prevod: Laguna

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844