Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Pakrac“: Ratovi su večni, kao i duše koje u njima ginu

Rat na prostorima bivše Jugoslavije je završen i po svemu sudeći otišao od čoveka, ali nije izašao iz njegove glave. Možda je napustio gradić u zapadnoj Slavoniji, Pakrac, gde su opisani događaji verovatno bili osveta za politiku prema Srbima u NDH, ali se rat vratio, u neizmirenoj želji i strašću za ubijanjem, na beogradskom Bulevaru, bivšem pripadniku dobrovoljačke srpske jedinice koja je „čistila“ ono što se nazivalo predmetom hrvatskog povijesnog prava. No ovaj roman „Pakrac“ (Laguna, 2023) nije još jedno milo za drago hrvatskoj istoriji, poukama protkano objašnjavanje sa srpske strane, već priča o strahu koji se vratio među ljude, zapalivši se na prošlome ratištu, a nastavši da tinja u naslovima crnih hronika. I u glavi Matijevićevog junaka.

Vladan Matijević je jednom davno napisao: „Moja stalna težnja da prikažem lice apsurda povezuje sve moje knjige“, anticipirajući pre tih jedanaest godina valjda i ovaj roman, jer na istom mestu sa velikom verom dopisao je i zadatak savremenog pisca koji ima obavezu da „opiše detalje koji su promakli velikim piscima u velikim pričama, da opiše sitne kretnje koje su prouzrokovale ili mogle prouzrokovati velike pometnje, ili pak da prikaže događaje iz neke čudne tačke u koju veliki pisci ne bi nipošto kročili“. Slobodno možemo reći da bar našim piscima još nije palo na pamet da zver za koju se verovalo da je pokopana na hrvatskom ratištu oslobode na beogradskom tlu. Da se bar ubijanje lakše primi na dušu bogobojažljivog čitaoca,    kao dar što se očekuje od regularnih tokova naše stvarnosti, Matijević poput muzičkog refrena niže epizode silovanja, krađe, otmica, fizičkog nasilja, zlostavljanja. I naravno – ubijanja. Sve je to, dakle, normalno.

Crna hronika na našu psihu deluje tako da nas čini potištenim, nesigurnim, zabrinutim, a parole koje junak izvikuje na svojoj hoklici nadomak Đerma (poput „Vlast ima kapacitet!“) nasamarenim, pomalo izigranim, ali pre svega uvređenim, jer pisac ne štedi naš grad. Sveži dobitnik „Beogradskog pobednika“ izjaviće da se nagrada s pravom našla u njegovim rukama, premda se radnja događa u Beogradu. Ali ne samo i zbog nje, čini nam se: pisac portretiše Beograd crnim bojama, potcrtava nemaštinu, bedu, neizbrisivo siromaštvo, senči korupciju, otkrivene i neotkrivene veze između policije i kriminala, svodeći politiku na oblast privatnog i nelegalnog novca, a javnih deklamacija, jer: „Vlast ima kapacitet!“

Međutim, sve mora stati dok se poriv za uništenjem ne zadovolji, pa makar to bilo i likvidacijom najboljeg ratnog druga Pepija, koji postoji da bi zaštitio ličnost i život protagoniste, besom, pre svega. Da bi rastumačio zašto Pepi mora da nestane, junak prvo mora da odgovori na pitanje zašto je otišao na ratište. Najpre je pomislio na ljubavne jade, kao najbolji način da ih preboli, pa se prisećao Žane. Da spreči stvaranje nezavisne Hrvatske, delovalo je preambiciozno, pa je pomišljao da je možda samo terao inat mrtvim roditeljima, kao vid oslobađanja konvencija koje mu je nametalo društvo. Pa, ipak, definitivno razjašnjenje dobijamo na kraju romana, kada junak priznaje da je odluci odlaska u Hrvatsku prethodilo to što je „osetio miris krvi“. Isti taj miris, očigledno, dugo će mu se vući kroz nozdrve i od njegove ruke pašće mnogi, od invalida u kolicima, preko novinara, do nesrećnih radnika u Domu zdravlja koje je raznela ručna granata. A Pepi, njegova verna ispovedaonica, ostaće živ sve do kraja priče, kada ga stiže neumoljiva ruka pravde, što se diže tek onda kad se unutrašnji nemiri i strahovi ne mogu više zadržati unutar čoveka.

Pisac polemiše sa filmskom umetnošću, na nivou motivacije u ostvarenju Olivera Stouna: film „Vod“ (Platoon), 1986. godina. Uticaj spram protagoniste s te strane svakako nije glavni, jer više pažnje je posvećeno roditeljskom vaspitavanju, koje je do te mere unakazilo jedan mladi um, da je ovaj poželeo poginuti za ideale u koje nije bio siguran da ih može poštovati. Odnos sa inspektorom Vasovićem odražava jedan od najnižijih stepena na koji može spasti ljudsko dostojanstvo, opterećeno potrebom da preživi, a možda je najrealnija mogućnost da se zaborave užasi Pakraca data u ovim rečima: „Priznao sam joj da mi je svojom pojavom ulila nadu u bolje sutra i da bih voleo da me još koji put poseti. Kažiprstom je pogurala uvis naočare koje su joj se bile sasuljale do pola nosa i rekla da ne brinem, neće na mene zaboraviti. I stvarno, Pepi, nastavila je da mi se javlja. Sve više je prihvatam kao neko umirujuće sredstvo, kao nadu da je moguće izbrisati Pakrac.“ Nažalost, ratovi su večni, kao i duše koje u njima ginu.

Autor: Ivan Đurđević
Izvor: Danas

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844