Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Portret jedne dame“: U korist istorije književnosti

Prva paralela koja se može nametnuti čitaocu nakon sklapanja korica romana „Portret jedne dameHenrija Džejmsa (1843–1916) jeste moguća sličnost njegove naslovne junakinje sa FloberovomEmom Bovari ili Anom KarenjinomLava Nikolajeviča Tolstoja. Međutim, razlike između ovih ženskih likova su izrazite. Iako poput Eme Bovari ili Ane Karenjine doprinosi razvoju sloboda žene u književnosti, Džejmsova dama Izabel Arčer za razliku od njih nosi tipično američki smisao za nezavisnost kojim podriva ustanovljene društvene šeme Evrope devetnaestog veka, u koju dolazi na poziv svoje tetke, gospođe Tačet.

Bitna posebnost jednog od najznačajnijih romana ranijeg opusa Henrija Džejmsa – „Portret jedne dame“ izvorno je objavljen 1881. godine – jeste i u njegovoj, gotovo revolucionarnoj, strukturi. Autor smešta svoju damu u središte sižea i pušta da oko nje kruži niz likova koji nam, iz sopstvene tačke gledišta, otkrivaju Izabelin naslovni portret. Pojedine među perspektivama su krajnje subjektivne ili egoistične, kao ona umirućeg rođaka glavne junakinje Ralfa Tačeta – iako neretko cinična, istinita i verodostojna u meri u kojoj se može reći da je on moralni barometar i svojstveni „rezoner“ romana.

Koliko god Ralf pomaže Izabeli, između ostalog omogućivši da dobar deo nasledstva od smrti njegovog oca pripadne njoj, situacija sa protagonistkinjom neće biti mnogo povoljnija od slike koja nastaje kroz poglavlja na osnovu kojih praktično svi (sa)znaju kakva je ona, za razliku od nje same. Da Izabel bolje poznaje sebe, ne bi se (iako je u međuvremenu, u Kasparu Gudvudu i lordu Vorbertonu, imala čestitije udvarače i sa američke i engleske strane) udala u Italiji za svog zemljaka i pokvarenjaka Gilberta Ozmonda, pobrkavši njegovo razmetanje znanjem o kulturi i ličnom kolekcijom slika sa bezinteresnom slobodoumnošću kakvoj je sama bila sklona. Na njenu odluku o braku diskretno je uticala još jedna Amerikanka, madam Merl, koja je maltene uzor glavnoj junakinji po tome što je umela da se prilagodi Starom kontinentu zadržavajući u isti mah svoj slobodoumni identitet iz matičnog, Novog. Međutim, ispostaviće se da je Izabel više nego naivna jer je njena sunarodnica zapravo majka Ozmondove vanbračne ćerke Pensi, te tako ima interesa da joj obezbedi bogatu starateljicu. Koliko je viđenje glavne junakinje kroz prizmu raznih likova uticalo na nastanak psihološkog i modernističkog romana, toliko je i otvoren kraj – gde se ne zna da li se glavna junakinja nakon Ralfove smrti vraća u Italiju da bi se žrtvovala za Pensi, koju je zavolela, ili da bi definitivno raskrstila sa Ozmondom – ostavilo dalekosežnog uticaja na dvadesetovekovne, ali i najnovije književne narative. To su dve karakteristike kojima je „Portret jedne dame“ nesumnjivo zadužio istoriju književnosti.

Nema sumnje da je kroz uticaj američkih likova u Evropi Henri Džejms, kao i u nekim drugim svojim romanima, pokušao da sameri identitete Starog i Novog kontinenta onog doba. Diskretne i suptilne simpatije prema Evropi zastupljene su kako u delu tako i u životu pisca rođenog u Sjedinjenim Državama koji je postao naturalizovani Englez.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844