Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Priznanja“: Sociološki triler

Dometima pre svega Džejmsa Elroja i nekolicine vrlo uspešnih skandinavskih pisaca, triler je s kraja dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka postao žanr punopravne književnosti koji pokazuje neslućene mogućnosti svog tematsko- motivacionog, emocionalnog i strukturno-poetičkog širenja. Tome je svakako, svojim prvencem „Priznanja“, izvorno objavljenim 2008. godine, doprinela i japanska autorka Kanae Minato (1973).

Teško je zamisliti inovativniju strukturu od one sačinjene iz šest ispovesti petoro likova romana, kakvi su nastavnica u nižoj srednjoj školi Juko Moriguči, majka četvorogodišnje žrtve Manami; zatim Šuja Vanatabe i Naoki Šitamura – dvojica trinaestogodišnjih Jukinih učenika i ubica njene ćerke – kao i dve srodnice potonjeg. Kao što je i prirodno, glavnoj junakinji pripada više prostora nego ostalim istaknutim likovima, pa tako njoj sleduju uvodno i završno „priznanje“ u kojem će se na logičan način zaokružiti sve informacije varirane u prethodnim poglavljima i rasplesti siže.

Struktura „Priznanja“ je fascinantna jer iako je, bezmalo od početka, uprkos zvaničnoj verziji po kojoj se Manami udavila u bazenu, protagonistkinji pa i čitaocu jasno ko su zločinci, i premda se razni podaci višestruko variraju, sve to uopšte ni najmanje niti u jednom trenutku ne škodi vrtoglavoj uzbudljivosti štiva. Jedan od razloga za to postignuće jeste vajanje pet sasvim različitih naratora, sa isto toliko strogo diferenciranih ličnih jezičkih i (a)moralnih politika.

Ako su teme majčinstva, bola i osvete odranije redovan sastavni deo trilera, to nije baš slučaj sa selidbom psiholoških na sociološke uzroke zločina. Samim tim je ovaj roman i kritika savremenog Japana, njegovog školskog sistema koji nameće kompetitivnost i smanjuje uzajamnu empatiju maloletnika, pa deluje jednako logično da ubice, golobrade psihopate, budu odlikaš i polugenijalac Šuja i Naoki, koji se nikada i ni u čemu nije uzdigao iznad proseka. Razapetost Japana, kao strogo patrijarhalnog i, u isti mah, poslovno fanatičnog društva, dobija svoj pun odsjaj u romanu: ambiciozni roditelji zapuštaju vaspitanje svoje dece baš kao što ga i oni slepo zaljubljeni u njih vrše na pogrešan način. Takođe je sa strane rečene podvojenosti vrlo znakovito što se dotadašnja službenica državne strukture Juko Moriguči, umesto da posegne za pravdom kakav joj nudi sistem, rešava na ličnu, praktično krvnu osvetu.

Poseban prilog priušćuju sažeci stvarnih zločina u zemlji koje Minato spretno impregnira u sopstvenu fikciju, čime širi kritiku, ali i uzroke za lanac brutalnosti na sigurnosne poluge društva. Sa strane sociološke uslovljenosti ubistva, možda najupečatljivije ipak deluje podatak da je oružje koje je Šuja izumeo, novčanik elektrošoker kojim će zapravo presuditi Manami, prethodno „osvojilo nagradu na Sajmu nauke za državne niže srednje škole, najzdravijem mogućem mestu“.

Poseban utisak roman ipak ostavlja atmosferom zagušljivosti, nesvojstvenom trilerima. Ali zato i te kako svojstvenom svim prozama bez reči viška, bez trunke banalnosti a punima egzistencijalnog naboja, koji ne strepe od negativnih saznanja; romanima kakve su pisali neki od najizvrsnijih autora, od Fjodora Mihailoviča Dostojevskog, preko Albera Kamija, do Petera Handkea.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844