Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Rat“: Magične formule „poslednjeg prokletnika“ svetske književnosti

U tekstu „Poslednji prokletnik“, objavljenom u madridskom El paisu, nobelovac Mario Vargas Ljosa napisao je da su svi romani francuskog proznog pisca Luj-Ferdinanda Selina (1894–1961) – koji su objavljeni posle njegovih vrlo uticajnih „Putovanja nakraj noći“ i „Smrti na kredit“ – „pseudoromani koji nisu ni senka prva dva koja je napisao“. Međutim, mišljenje peruanskog autora objavljeno je 2008, trinaest godina pre nego što je pronađen rukopis Selinovog romana „Rat“.

Kao i „Putovanje nakraj noći“, knjiga opisuje Prvi svetski rat, ali iz sasvim posebnog ugla. Kako u predgovoru tačno primećuje francuski advokat i nagrađivani pisac Fransoa Žibo: „Ova knjiga ima i elemente pripovetke i elemente romana. To je pripovetka koja, sa svakom novom stranom, sve više postaje roman.“ Ovakvom magičnom formulom Luj-Ferdinand Selin je izbegao da knjiga zapadne u digresivnost, kao jedino što se možda u nekom trenutku može zameriti „Putovanju nakraj noći“.

„Rat“ je koncizni narativ o dvojici pacifista koji su se zatekli u velikoj bojni i čija je sudbina sasvim drugačija. To što je glavni junak i pripovedač, oboleli Ferdinand, bez specijalne zasluge nagrađen ordenom za hrabrost, a njegov prijatelj Kaskad završava tragično, ima cilj da okolišno ali sržno ukaže na proizvoljnost kao jednu od najznačajnijih svojstava rata.

Dobar deo romana odvija se u bolnici, gde prljava i tragikomična erotika predstavlja u isti mah antipod i dopunu zverstvima koja se odvijaju malo dalje, na frontu, koji se neprestano približava. Kao lekar po struci, Luj-Ferdinand Selin je vrlo rado opisivao odnose doktora, sestara i pacijenata i na nezaboravno plastičan način pokazao kako je piscu najbolje da piše o onom što poznaje. Možda je erotski deo manje razvijen nego u dva njegova ključna romana, ali to je zalog prostora, koji u slučaju „Rata“ iznosi nešto manje od dvestotinak stranica, sve sa dva predgovora i skrupuloznim tekstološkim i kulturološkim napomenama prevoditeljke Gordane Breberine.

Mnogo više nego u romanima „Sever“ ili „Od zamka do zamka“, Selin u „Ratu“ nudi svoju najmagičniju formulu. Naime, on piše u određenom registru, da bi poštapalicom ili rečenicom iz sasvim drugog, postigao efekat groteske. Na primer: „A onda mi se majka ponovo obratila. Nežnost je bila njeno majčinsko pravo. Nisam odgovorio. Gadila mi se više nego ikad. Ruku na srce, došlo mi je da je izudaram“, pripoveda Ferdinand čiji ga postupci, iako bljuje verbalne tirade, prikazuju u sasvim drugačijem svetlu. Ponekad je njegova brbljivost prožeta psovkama koje svojom neočekivanošću upravo pojačavaju efekat groteske.

Možda u odnosu na Selinove prozne vrhunce „Ratu“ jedino nedostaje pisanje sasvim originalnim žargonom, koji je skrenuo pažnju na njega posredstvom „Putovanja nakraj noći“ i zacementirao ga kao svetski značajnog autora putem „Smrti na kredit“. Međutim, i to se može tumačiti kao spominjani zalog prostora.

Na kraju krajeva, „Rat“ je jedini Selinov narativ koji se uopšte može smisleno uporediti sa dva njegova ključna romana. Tako bi citirano vrednovanje Marija Vargasa Ljose sa ove distance moglo dobiti dopunu koja svedoči o vanvremenoj vrednosti pronađenog rukopisa „poslednjeg prokletnika“ svetske književnosti.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844