Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Ratno svetlo“ Majkla Ondačija

„Sabrana dela Bilija Kida“, prva knjiga Majkla Ondačija, na policama knjižara se pojavila 1970. godine. Kada sam je čitao nekih 25 godina kasnije, pogodila me je poput munje. Možda vam je poznat taj osećaj kada ostanete zapanjeni, bez reči, nesigurni šta vam se upravo dogodilo. A zatim sledi grmljavina. U toj knjizi Ondači se, sa senzibilnošću pesnika, poigrao prošlošću i ikonama američke istorije.

Bio je to moj prvi susret sa takvom vrstom metafikcije – nizom pesama i fragmenata, predstavljenih u vidu misli Bilija Kida, tokom poslednje godine njegovog života, nizom koji je kreirao portret junaka. Knjigu sam čitao putujući opustelim krajevima Novog Meksika. Omogućila mi je da utonem u taj pejzaž i oživela u mojoj mašti duh izgubljenog vremena.

Ondači je nastavio da se zavlači u šavove istorije romanom „Putovanje kroz Sloter“ (1976). Knjiga se bavi životom Badija Boldena, jedne od prvih legendi džeza. Pre nego što je Boldenova priča postala poznata široj publici (iako se, zapravo, o njemu vrlo malo zna), ovaj kanadski pisac, rođen u Šri Lanki, predstavio nam ga je virtuoznošću jednog Luja Armstronga.

„Putovanje kroz Sloter“ (naziv ukazuje na Boldenov prolazak kroz grad Sloter u Lujzijani, na putu ka psihijatrijskoj ustanovi) uspeva da nam, na intiman način i sa izrazitom odvažnošću, dočara zvuke i kulturu rane faze u istoriji džeza. Knjiga slika portret muzičara u zanosu stvaranja novog muzičkog žanra i istražuje brojne protivrečnosti Nju Orleansa na prelazu iz 19. u 20. vek.

„Oduvek sam bio zainteresovan za ono što leži ispod formalnog pejzaža nekog mesta“, izjavio je nedavno Ondači u jednom intervjuu. Postao je poznat po romanu 'Engleski pacijent' iz 1992, ali ono što je učinio romanom o Boldenu na mene je ostavilo daleko dublji utisak.

Roman „Ratno svetlo“ pisan je elegantnim jezikom, na kakav su nas navikla prethodna Ondačijeva dela. Autor stavlja pod lupu mračnu, komplikovanu prirodu života jedne porodice u okvirima onoga što bi se moglo nazvati prozaičnim i uštogljenim svetom posleratne Engleske. Ondačiju, koji je tinejdžerske godine proveo u Londonu pedesetih godina prošlog veka, to okruženje je svakako dobro poznato.

Priča prati četrnaestogodišnjeg Natanijela i njegovu šesnaestogodišnju sestru Rut, čiji roditelji po završetku Drugog svetskog rata iz Londona iznenada odlaze u Singapur, prepustivši brigu o njima tajanstvenom čoveku po imenu Leptirica.

Deca naslućuju da se radi o kriminalcu, ali s vremenom prestaju da brinu jer se njihov dom pretvara u stecište ekscentrične skupine Leptiričinih prijatelja, koji im postaju zamena za porodicu. Ali ko su svi ti ljudi, međusobno povezani nekom zagonetnom aktivnošću tokom rata?

Misterija se produbljuje kada se, posle više meseci bez ikakvog kontakta, majka sama vraća kući, bez izvinjenja i objašnjenja.

Autor se uvođenjem elementa špijunaže poigrava i prkosi ograničenjima žanra. Priča postaje intimnija kada se Natanijel upusti u istragu života svoje majke i njenih aktivnosti za vreme i posle rata.

Radnja na nekoliko mesta počinje da izmiče čitaocu, ali Ondači je majstorski obuzdava i vraća na pravi kolosek – ponekad godinama kasnije. Osnovna ideja je u tome da potreba za tajanstvenošću špijuna leži u srcu porodice. Brat i sestra posmatraju jedno drugo, krijući i otkrivajući informacije kada im to odgovara, ponekad sasvim nesvesno.

Osim finih detalja, Ondači istražuje posledice rata i način na koji se ljudski životi menjaju posle njega. Sećajući se glamurozne Oliv, etnografa kome se divio, Natanijel piše: „Malo je onih koji znaju čime se bavila u tom periodu. Nije to pominjala u svojoj knjizi niti u dokumentarcu koji sam kasnije gledao. Bilo je mnogo ljudi sličnih njoj, koji su skromno prećutkivali ratne zasluge.“

„Ratno svetlo“  na primeren način dramu smešta po obodu londonske magle, na obale Temze i složenu mrežu njenih kanala i u seoski krajolik Safoka. Konstruišući lavirint svoje priče, autor prelazi granice leksikona, a čitalac koji iz njega izađe, više neće biti isti.

Autor: Dejvid A. Tejlor
Izvor: washingtonindependentreviewofbooks.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844