Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Revolucija“: Psihologija radikalnog rata

Revolucija je krajnje kompleksan fenomen. Koliko god radikalan, s jedne strane je prirođen gotovo svakom ljudskom biću budući da malo ko, makar povremeno, ne oseća potrebu za ekstremnom promenom sopstvenih navika. S druge strane, kad je reč o revolucijama, kao širem društvenom fenomenu, one su po prirodi realpolitične jer po pravilu nisu izvedene do kraja. A i kako bi bile kad su, kako već rekosmo, radikalne? Opet, neminovne su jer se svet ne bi kretao dalje da nije njih.

Ličnu revoluciju u poslednjem delu španskog autora i akademika Artura Peresa-Revertea (1951) oslikava slučaj glavnog junaka, ako ne čitavog romana a ono njegove prve polovine, Martina Gareta. Isprva španski rudarski inženjer, privučen hicima na ulici, on prečuje glasove opreza da bi napustio svoj hotel i proverio šta se to dešava. Ubrzo se pridružuje grupi Fransiska Panča Vilje u pljački petnaest hiljada zlatnih „maksimilijana“ iz banke u Sijudad Huaresu da bi kasnije postao dinamitaš, a na kraju i poverenik jednoga od vođa revolucije.

Garetova metamorfoza je vrlo slojevita: on je mladić koji postaje gerilac što usred rata otkriva skrivena pravila univerzuma koja određuju pitanja ljubavi, lojalnosti, smrti i života. Koliko god sižejni okidač njegove odluke da učestvuje u revoluciji delovao nadrealistički, ovaj roman jeste realističko istorijsko delo, što je naglašeno njegovim reporterskim stilom, dobrom dokumentovanošću i verodostojnošću ratnih scena, kao i dijalozima koji se dobrim delom odvijaju na dijalektu, što je plastično ilustrovao prevodilac Dalibor Soldatić.

Spoljnja revolucija u romanu jeste ona čuvena, meksička, Panča Vilje i Emilijana Sapate, koja se odvijala u drugoj deceniji dvadesetog veka. Njome je svrgnuta diktatura Porfirija Dijasa, a uzrokovala je i prve višestranačke izbore u državi. Deo revolucije, koji pak nije „odrađen“, ležao je u tome što su njene vođe kao većinom analfabete, bile nespremne da preuzmu vođenje Meksika, a pogotovo da posluju sa moćnim susedom sa severa: Sjedinjenim Državama.

Naravno da čitalac treba da bude upozoren na doze nasilja u romanu, ali i toga kako ono protiče kroz nas menjajući nas, utoliko što se prema njemu određujemo, ali i utiče na naše postupke i odluke. U revoluciji postoji proces katarze, kao i sazrevanja i učenja, pri kojima je za muškarca žena neophodna. Zbog toga u romanu s ovakvom temom žena igra fundamentalnu ulogu. Reč je pre svega o Dijani Palmer, odlučnoj američkoj novinarki koja obavlja posao ratne dopisnice sa prve linije fronta i tako od posmatračice postaje učesnica. Prisutne su i druge žene koje prate svoje muškarce, nakrcane svojom oskudnom imovinom, oružjem, pa čak i decom, ako ih imaju. Međutim, Dijana Palmer unosi i bitnu ravnotežu u delo utoliko što je po ličnoj metamorfozi ženski pandan Martina Gareta.

Tako se Arturo Peres-Reverte ispostavlja ne samo kao majstor opisa rata nego i kao krajnje umešan u profilisanju likova. Potonje je svakako značajnije, a odnosi se ne samo na Dijanu Palmer i Gareta nego i na istorijske ličnosti poput Panča Vilje, Emilijana Sapate i braće Madero, ali i na anonimuse poput običnih revolucionara i neizostavnih „stranih plaćenika“.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844