Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Ritam Harlema“: Na štetu zajednice

Rejmond Rej Karni je trgovac nameštajem koji sa svojom suprugom Elizabet čeka drugo dete. Snovi o selidbi u veću kuću u boljem susedstvu ne ostavljaju bračni par na miru, ali posao prodaje sofa i drugog pokućstva (često na odloženo plaćanje) nije baš najunosniji, koliko god služio glavnom junaku i njegovoj porodici da očuvaju ugled u Harlemu. Kada Fredi, sitni lopov i rođak kog Rej poznaje odmalena i čija ukradena dobra skriveno preprodaje ne bi li ojačao budžet familije, isprva posredno uvuče glavnog junaka u ozbiljnu pljačku, porodična saga se presvlači u prividno puki detektivski roman. Uz razvoj dvojnosti Rejove ličnosti, sižejni okidač omogućuje i otkrivanje skrivenih lica tematizovanog njujorškog kvarta podvučenog naslovnim citatom ritam-bluz hita Boba i Erla „Harlem Shuffle“ iz 1963. godine, koji će dvadeset i neku godinu kasnije obraditi Rolingstonsi.

Iako na dobrom glasu i naizgled čestit, protagonista skriva u podrumu svog dućana otuđene predmete koje preprodaje, a u svakodnevici činjenicu da mu je otac – od kog je želeo da bude drugačiji – zloglasni afroamerički i harlemski lopov Majk, koja tek s Rejovom umešanošću u pljačku hotela Tereza dobija na punoj težini.

Licemerje i podeljenost glavnog junaka direktno su sociološki uslovljeni; i u Terezi vladaju osobine koje važe za Karnija, s obzirom na to da je posredi prvo zdanje te vrste koje je prihvatilo uspešne Afroamerikance, od kojih su mnogi korumpirani, da je Harlem danju deo grada u kom se odvijaju uobičajene trgovačke delatnosti, te da se noću ispunjava zvucima džeza i bibapa, ali i pucnjeva, gde je najpoštovanija osoba u isti mah i najnečasnija... Na kraju krajeva, siže teče između 1959. i 1964. godine – u razdoblju u čijem je većem delu predsednik Sjedinjenih Država bio Džon F. Kenedi koji je crncima obećavao punu integraciju, dok ih je nacionalna policija i dalje tretirala bezmalo kao legitimne kolektivne mete. Tako se „Ritam Harlema“ zapravo ispostavlja kao samo prividno detektivski roman. Gotovo kao u naslovu „Momci iz Nikla“, kojim je Kolson Vajthed (1969) drugi put dobio Pulicerovu nagradu, i u ovom romanu američki autor zapravo dobrim delom govori o socijalnom determinizmu na štetu afroameričke zajednice. Kao što u Niklu „obojeni“ zatvorski sužnji stradaju neuporedivo lakše od svojih belih kolega, i ovde pripadnici prvorečene zajednice osećaju kako se duh predstavnika drugospomenute preteći nadvija nad njima, čijoj surevnjivosti i resentimanu, ili u najbezbolnijem slučaju uticaju, teško da mogu izmaći. Međutim, iako roman ovakvim pristupom neizbežno dobija moralističke komponente, Vajthed je veoma odmeren u pristupu tako da marljivo čuva „Ritam Harlema“ od prelaska u aktivističku literaturu ili bilo šta slično.

Naglašavanje etosa u okviru porodično-detektivskog štiva socijalnog determinizma i hronike (dela) grada zapravo samo služi ojačanju nesumnjive slojevitosti romana. Baš kao što i borba sa samim sobom i sopstvenim korenima Reja Karnija čini složenim i dubokim junakom. U oba slučaja, postignuto bogatstvo značenja i slojeva u skladu je s potvrđenošću Kolsona Vajtheda kao jednog od najpriznatijih savremenih američkih prozaista.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844