Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Skriveno carstvo“: Neodustajanje ni od jedne istine

Iz pera Ja Džasi, autorke čije je debitantsko ostvarenje „Povratak kući“ 2016. godine ovenčano Američkom književnom nagradom, stiže nam „Skriveno carstvo“, roman koji čitaoca upoznaje sa Gifti, mladom neuronaučnicom koja završava doktorske studije na kalifornijskom univerzitetu Stenford. Gifti, koja se u svom istraživačkom radu bavi izučavanjem kontrole impulsa kod miševa, kroz celu knjigu preispituje okolnosti koje su je navele da se posle odrastanja u duboko religioznoj imigrantskoj porodici u „biblijskom pojasu“ Amerike u potpunosti posveti nauci. Roman koji baca svetlo na iskustvo crne imigrantkinje odrasle u dominantno belačkoj, konzervativnoj sredini izrazito je aktuelan i osvaja svojom pristupačnošću.

Kao čitaoci, mi posmatramo kako se Giftine traume zbog smrti brata, očevog povratka u Ganu i majčinog psihičkog stanja transformišu u razumevanje kontradiktornosti života i kompleksnosti vlastitog identiteta. Konfliktu između religije i nauke pripada jedno od ključnih mesta u romanu. Pripovedanje odrasle protagonistkinje vešto je ispresecano odlomcima iz njenog mladalačkog dnevnika, što čitaocu omogućava da se u podjednakoj meri poistoveti i sa njenom nekadašnjom iskrenom pobožnošću i sa kasnijim skeptičnim empirizmom. Ovi skokovi kroz prostor i vreme čine tenziju između religije i nauke još izraženijom i daju narativu ritam kakav se retko sreće u romanima sličnog opsega.

Gifti, koja je kao dete bila veoma religiozna, gubi veru u Boga u trenutku kada crkva napusti njenu porodicu usred krize izazvane zavisnošću od opioida njenog starijeg brata. Brojni primeri rasizma, uključujući i komentar pripadnice njihove verske zajednice da su crnci prirodno skloni zavisnosti, udaljavaju Gifti od crkve, navode je da preispita svoj verski identitet i posveti život nauci.

Međutim, tokom studija na Harvardu, ona postepeno počinje da shvata da i nauka ima svojih ograničenja. Pod pritiskom kolega da zauzme jasan stav prema religiji, Gifti odgovara: „Mislim da smo nastali od zvezdane prašine, a da je zvezde stvorio Bog.“ Gifitn odgovor jasno pokazuje šta je to što „Skriveno carstvo“ čini tako očaravajućim i jedinstvenim književnim delom: njegova autorka ne odustaje ni od jedne istine, ni od jednog pitanja i odgovora, i sve to unutar jednog realističnog narativa. Nije li upravo to, kao da nas Džasi pita, zadatak svakog imigranta u Americi – da ne beži od kompleksnih, kontradiktornih istina o pripadnosti, poreklu, sećanju?

Genijalno u vezi sa ovim romanom, osim lucidne i prodorne proze, jeste činjenica da se ozbiljno bavi osećanjem stida koje u mladoj Gifti – kao ženi, crnkinji i imigrantkinji – izaziva njen višeslojni identitet. Starija Gifti piše: „Kada sam bila dete, niko nikada nije izgovorio reči ’institucionalizovani rasizam’... Vladao je slab interes za takve ideje u to doba, jer je vladao, jer vlada, slab interes za život crnaca.“ Džasina knjiga doprinosi da se priče crnih imigranata probiju u prvi plan, da postanu interesantne i pripadnicima drugih zajednica u Americi. Ona uzima u obzir Giftin identitet, sagledava ukupnost njenog života i iskustva, izražava interesovanje za njenu priču.

Manje talentovan pisac bi Gifti verovatno predstavio kao ličnost zaglavljenu između svetova: između Gane i Amerike, između vrhunskih obrazovnih ustanova i ruralnog Juga, između religije i nauke. To, na našu sreću, nije slučaj sa Ja Džasi. Ona nam daje do znanja da je Giftin svet zapravo svet u kome svi mi živimo. Upoznajući čitaoca sa junakinjom koja pokušava da pronađe ravnotežu između sopstvenih suprotstavljenih identiteta, ona mu pruža priliku da upotpuni svoju predstavu o kompleksnosti ovog sveta. Na Giftinom primeru otkrivamo da, kada je u pitanju identitet, ne postoji „negde između“; postoje samo priče koje su nam poznate i one koje to nisu. Poklanjajući nam Gifti, Džasi proširuje spektar priča na koje smo se navikli i daje glas zajednici koja je neopravdano zanemarena. Jer Giftina priča je naša priča.

Autor: Mia Nelson
Izvor: thedartmouth.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844