Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Šljivin cvet u vazi od zlata“: O strastima i prevrtljivosti sudbine

U Laguninoj ediciji Klasici svetske književnosti objavljen je roman nepoznatog kineskog autora iz 16. veka koji i danas drži čitaočevu pažnju podjednako kao u vremenu kada je nastao. Toliko popularan da je uz njega rođena i legenda kako je autorova namera bila da osveti smrt svoga oca pa je otrovani primerak rukopisa poslao ubici koji nije mogao da prestane da čita sve dok nije izdahnuo listajući stranice. Istinita ili ne, ova legenda svakako potvrđuje da je tema romana bila izuzetno dobro odabrana, kao i stil kojim autor drži čitaočevu pažnju, povremeno mu se direktno obraćajući u vidu saveta za razuman i uzdržan život.

Sušta suprotnost tome je karakter glavnog junaka ove obimne pripovesti, Simena Ćinga, koji je mlad, lep i bogat naslednik, uticajan i ugledan, ali razmažen i naviknut na razvrat, samovolju i nipodaštavanje svih koji mu se na bilo koji način suprotstave. Radnja romana smeštena je u znatno raniji period, početak 12. veka po evropskom računanju vremena, čime je autor postigao izvestan otklon i ublažio ironiju i društvenu kritiku koja se evidentno odnosi na njegove savremenike i njihove poroke. Smestivši radnju u jednu provinciju prilično udaljenu od prestonice i Zabranjenog grada u kome vlada Sin neba čije se ime ne izgovara nikada i nigde, autor je obezbedio još jedan štit od kritike, ali ona ipak nije izostala, kako za njegovog života tako i do 20. veka kada je roman bio zabranjen u komunističkoj Kini zbog previše eksplicitnih erotskih opisa ili samo njihovih naznaka.

Koliko je autorki ovih redova poznato, „Šljivin cvet u vazi od zlata“ prvi put se u prevodu sa engleskog na naš jezik pojavio sedamdesetih godina prošlog veka u čuvenoj Prosvetinoj ediciji velikih svetskih romana koje smo čitali na prelazu iz detinjstva u mladost, birajući prema naslovima, pa je tako ovaj egzotični naslov privukao pažnju koja je pratila osnovnu nit priče ne razumejući ni trunku konteksta, naravno. Sa udaljenosti od četiri veka ovaj roman ne deluje ništa manje zabavno, gotovo bismo ga mogli čitati i kao scenario beskrajno duge televizijske serije u kojoj se prikazuju dogodovštine jednog malog harema, jer Simen ima šest žena koje dolaze u domaćinstvo jedna po jedna, svaka sa idejom da će zagospodariti i roditi sina, naslednika. Korupcija, gramzivost, potkupljivost državnih službenika, propusti u funkcionisanju državnog aparata koji svoje greške ispravlja progonstvima i smrtnim kaznama, sve to čini kontekst Simenovih dogodovština sa brojnim ženama, sluškinjama, slugama, podređenima, ali i nadređenima kojima se dodvorava i pokušava da ih potkupi.

Poseban aspekt romana čini priča o položaju žene u kineskom društvu koji se nije menjao hiljadama godina, sve do komunističke revolucije odnosno zbacivanja carske hijerarhije sa vlasti. U tom svetu materijalni položaj određivao je šanse za sve, od rođenja preko udaje do luksuza pogreba koji je takođe bio određen društvenim i materijalnim statusom. Pristajući da žive u malim haremima kao druge, treće i tako dalje sve manje poštovane žene, primorane su da se bore za opstanak ne mareći za sudbinu suparnica. Stihovi koji povremeno prekidaju ovu uzbudljivu prozu sa isključivom namerom da je bolje objasne, vraćaju nas u svet kineske lirike koju smo (takođe u zlatnim sedamdesetim godinama za izdavaštvo) otkrivali kao svet u kapi rose u prevodima sa engleskog Dragoslava Andrića. Lirika i duboka introspektivnost tih drevnih stihova otkrivaju potrebu za ljubavlju, prema drugoj osobi, prema prirodi i iznad svega traganje za utehom. Na toj tački sreće se ovaj drevni svet sa našim, tragajući za istim, srećom u malim stvarima i potrebi da se što duže boravi na ovom nesavršenom svetu koji i dalje ostaje jedino što imamo.

Autor: Aleksandra Đuričić
Izvor: Politika

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844