Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Slučaj Džem-sultana“: Dva koraka dalje

Čak i za nekog ko nije pročitao vrhunsku literarnu obradu lika Džem-sultana u AndrićevojProkletoj avliji“ iz vizure njenog stanara, sumasišavšeg Ćamila-efendije, najmlađi sin sultana Mehmeda Drugog vodio je život kao stvoren za književnu građu. Posle literarnog uzdizanja pokrajine Karaman, čiji je bio namesnik i nakon očeve smrti, po želji majke Čiček Hatun viđen je kao naslednik oca. Međutim, dospeva u sukob oko prestola s polubratom Bajazitom, da bi posle vojnih poraza od njega našao utočište u izgnanstvu: najpre kod egipatskih Mameluka – smrtnih neprijatelja Osmanlija – te na ostrvu Rodos, a zatim u Mađarskoj, Rimu i Napulju, gde je u trideset šestoj godini života našao smrt.

I pored nesumnjive književne fundiranosti dotičnog materijala, značajna bugarska spisateljica i istoričarka Vera Mutafčijeva (1929–2009) otišla je bar dva koraka dalje od građe ne bi li podigla fikcionalni spomenik glavnom i naslovnom junaku svog drugog romana „Slučaj Džem-sultana“.

Najpre, hrabro odstupanje od povesnog materijala nalazi se u činjenicama da je veliki vezir Mehmed-paša prikazan kao savremenik prestolonaslednika – iako je živeo dva veka kasnije – kao što je to slučaj i sa legendarnim persijskim pesnikom Sadijem koji je postojao dva stoleća pre Džemovog vremena. Sadi je prikazan čak i kao homoerotski prijatelj glavnog junaka i dobija ulogu pretežnog pripovedača romana ili makar ozvučenog dela poetskog tandema, pa u ime obojice govori o zanatu pesnika. Paradoks poete jeste u tome što je on planetarna pojava koja u isto vreme veoma teško živi izvan vlastitog jezika, a i Džem i Sadi su izgnanici. Poezija je saznajno bliska smrti, pa se pak uopšte ne ispostavlja paradoksom to što se njih dvojica samo smrću vraćaju kući.

Drugi bitan, i možda još srazmerno krupniji, zahvat Vere Mutafčijeve u odnosu na potvrđenu istoriografiju jeste u tome što se u njenom štivu vodi izmaštano suđenje glavnom junaku, krivični „slučaj“ protiv njega, odnosno prizivanje duhova Džemovih stvarnih i drugih savremenika. Svi oni su svedočili o tome šta mu se dešavalo tokom petnaest poslednjih godina života, od početka sukoba sa Bajazitom, već u skladu sa sledećom napomenom autorke u uvodu: „Šta nas to danas vraća Džemu? Možda to što Džem do sada nije otkriven. Istina, bio je iskopan četiri godine posle svoje smrti da bi se dokazalo da je mrtav. Ali za nas nije važna njegova smrt, već njegov život – onakav kakav niko nije poželeo da opiše, onaj istinski.“

Naravno, gotovo polovina „svedočenja“ u „slučaju Džem“ pripada Sadiju. Fikcionalnim zahvatom uvođenja višeglasne spiritističke seanse postepeno se upotpunjuje slika o protagonisti i u isti mah obezbeđuje polifoničnost i višeslojna optika koji su neophodni svakom iole ambicioznom romanu.

Iako je roman pisan sredinom šezdesetih godina, u doba pune cenzure u komunističkoj Bugarskoj, Vera Mutafčijeva ga je stvorila rušeći niz istoriografskih, ideoloških i književnih stereotipa, kao da je delovala u nekoj od najrazvijenijih zapadnih kultura tokom postmodernizma. Verovatno zbog toga, ni posle proteklih gotovo sedam decenija od objavljivanja „Slučaja Džem-sultana“ interesovanje za knjigu širom Evrope ne jenjava.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844