Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Svaki dan u godini“ Uvea Jonzona: „Sećanje je mačka“

Kada je 23. ili 24. februara 1984. godine napustio ovaj svet, četrdesetdevetogodišnji Uve Jonzon bio je potpuno sam. Pronađen je tek nekoliko nedelja kasnije, u spavaćoj sobi svoje kuće u vetrovitom gradiću Širnes, na obali britanskog ostrva Šepi. Komšijama je ostao u sećanju kao usamljenik koga su svakog dana u isto vreme viđali u lokalnom pabu. Držao se po strani, a sa ostatkom čovečanstva najradije je komunicirao preko svojih dela.

Jedno od njih, knjiga pod naslovom „Svaki dan u godini“, danas se svrstava među najvažnije romane 20. veka. Radi se o vrhunskom književnom dostignuću, na nivou Prustovog „U potrazi za izgubljenim vremenom“ ili Džojsovog „Uliksa“, koje zaslužuje daleko veću popularnost od one koju trenutno ima. Odmah ću priznati: obožavam taj mamutski roman, koji, baš kao što je bio slučaj i sa njegovim autorom, izbegava svaku klasifikaciju; smatram ga sjajnim saputnikom i vodičem kroz život.

Uve Jonzon rođen je u istočnonemačkoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija, u gradiću koji se danas nalazi na teritoriji Poljske. Njegovo preseljenje u Zapadni Berlin označilo je početak jedne uspešne književne karijere. Svoje četvorotomno remek-delo počeo je da piše u Njujorku, a završio u Širnesu, u kome je proveo poslednju deceniju života.

Centralni lik romana „Svaki dan u godini“ je Gezina Krespal, tridesetpetogodišnja žena iz izmišljenog meklenburškog grada Jerihov, koja, u trenutku kada je čitalac upoznaje, već nekoliko godina živi i radi na Menhetnu. Dok njena desetogodišnja ćerka Mari polako odrasta u pravu malu Amerikanku, Gezina počinje da vodi razgovore sa odavno preminulim ličnostima iz prošlosti, u želji da kod svog deteta sačuva svest o poreklu. Iz dana u dan, od 21. augusta 1967. do 20. avgusta 1968. godine, ona beleži svoje misli, preplićući savremena lokalna i politička zbivanja sa pričama iz svog i života svoje porodice u nemačkoj provinciji. Odgovarajući usput na pitanja promućurne devojčice i pomno prateći neprijatne vesti o trenutnom stanju u svetu (Vijetnamski rat, atentati na Martina Lutera Kinga i Roberta Kenedija, Praško proleće), Gezina okuplja oko sebe izgubljene likove iz nekadašnjeg života: svoje babe i dede, roditelje, komšije, prijatelje i školske drugove. Jakob, pokojni otac male Mari, pojavljuje se i nestaje iz tih uspomena istom munjevitom brzinom kojom Gezinin trenutni ljubavnik D.E. ulazi i izlazi iz njenog života u sadašnjosti. Sećanje je kao mačka, razmišlja Gezina: nezavisno, nepodmitljivo i uznemirujuće neukrotivo, „a ipak prijatan i koristan družbenik“ ako to želi.

Problem je u tome što mačka obično ne želi da bude prijatna. Nasilje se uvlači u Gezinine uspomene na svakom koraku: od majčinog samoubistva, preko leševa iz koncentracionog logora koji isplivavaju na obalu, do najbolje drugarice koju su silovali ruski vojnici. Čitanje ovog romana će vas bez sumnje uznemiriti – toliko imena i sudbina, toliko strahova, grešaka, kajanja, toliko srušenih snova. Kroz larmu koju dižu ovi posetioci iz prohujalih vremena probijaju se reči male Mari: „Nisi sprečila svoj rat, a sada želiš da ja to učinim umesto tebe? Kada si bila mlada, svuda oko tebe su se pripremali za rat, a ti ništa nisi primetila!“

Na stranicama romana se pojavljuje tek nekoliko stvarnih negativaca, među kojima je i Gezinin ujak Robert, rani simpatizer nacionalsocijalizma kome je pripisivana odgovornost za masakr ukrajinske dece. Neki Jonzonovi likovi, poput sveštenika koji pri ulasku u sobu u kojoj leži preminuli uzvikuje: „Hajl Hitler“, jednostavno su patetični, ali većina njih su ipak samo obični ljudi: trude se da sačuvaju mrvicu dostojanstva, neodlučni su, puni mana, dobronamerni u dubini duše, ali i rešeni da prežive po svaku cenu.

U Jonzonovom romanu, istorija ne nudi iskupljenje, niti melem za naše rane. Dok autori sličnih kapitalnih dela, kao što je Prust ili, u novije vreme, Karl Uve Knausgor, lebde poput božanstava nad svojim obimnim narativima, čini se da Jonzon nikome ne poverava kontrolu nad univerzumom bola koji je oblikovao u svojoj mašti.

Za knjigu je izabrao više nego prikladan naslov, jer život je upravo to: niz dana tokom kojih se krupne i sitne, užasne i divne stvari dešavaju ili ne dešavaju, baš kao što je to bio slučaj u prošlosti i kako će ponovo biti u budućnosti. Najvažnije je da Gezina i njena ćerka prežive svoje dane. Jonzonov roman jedan je od izuzetno retkih primera sposobnosti autora muškog pola da razume i u potpunosti „uđe“ u lik svoje junakinje i napiše monumentalnu knjigu kao omaž veličanstvenoj istrajnosti žena.

Tokom petnaest godina, koliko je piscu bilo potrebno da ga završi, „Svaki dan u godini“ je počeo da živi vlastiti život. Bilo je zaista teško utvrditi ko je šta napisao i ko je koga stvorio. Deset meseci nakon što je stavio tačku na poslednji tom, Jonzon je preminuo u svom ostrvskom utočištu. U poruci koja je pronađena u njegovom novčaniku, tražio je da bude kremiran, bez pesme, svečanih govora, obreda i muzike. Iza njega je, kao spomenik, ostalo ovo fantastično umetničko delo.

Autor: Kristof Irmšer
Izvor: washingtonexaminer.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844